Psihologija Trend

Veza između potreba i motiva u procesu učenja

Motivi ljudskog delovanja imaju određenu hijerarhiju.

Spomenućemo Maslovljevu hijerarhiju potreba čoveka.

Abraham Maslov (Maslow A. H. 1908-1970.) je bio istaknuti teoretičar i jedan od najpoznatijih američkih psihologa. Skeptičan prema bihejviorizmu i psihoanalizi, Maslow je radio na teoriji ljudske motivacije.

Pošao je od toga da se ceo naš život vrti oko ovih nekoliko reči: „fiziologija“, „sigurnost“, „pripadnost“ i „ljubav“, „samopoštovanje“ i „samoostvarenje“.

fiziološke potrebe (glad, žeđ, odmor, san i sl.)
potreba da se bude siguran i slobodan (vive la liber!);
potreba da se voli, uzajamnosti u odnosima sa drugim ljudima;
potreba priznanja od strane društva, pouzdanja u sebe (naravno da smo pouzdani!);
potreba za afirmacijom u okviru svojih mogućnosti, radoznalosti, nazovimo to samoaktuelizacijom.

Mnogi teoretičari, andragozi, pedagozi puno su pisali i razmatrali efekte zadovoljenja tj. nezadovoljenja ovih potreba.

Zadržaću se na poslednjoj u par rečenica.

Ako se potreba odraslog ne podmiri javlja se nemir, dosada, tragično shvatanje života, tendecnija da se izbegavaju napori u vezi sa samorazvojem, tromost.

Šta je tu dobro i lepo?

Ništa naravno!

Ali, ukoliko se neka od ovih potreba podmiri javlja se osećaj želje za razvojem u skladu sa najvišim vrednostima, kreativnost, energičnost, nesebičnost i nastojanje da se dorinese dobrom i korisnom, radoznalost, otvorenost i potreba da se misli svojom glavom (što ja najviše volim).

Motivacija je jača ako je unutrašnja.

Što se tiče motiva u samom procesu učenja, tu imamo sledeću situaciju

motivi praktične prirode (vezani za posao i materijalne stvari);
motivi društvene prirode (odnose se na odnos sa društvenom sredinom) i
motivi intelektualne prirode (odnose se na razvoj ličnosti, interesovanja ).

Sva tri motiva su u sprezi, jer ako smo zadovoljni na poslu + uspešni, bićemo bolji i u socijalnom okruženju a u isto vreme mirni i srećni i nalazimo vreme za neki naš hobi ili razonodu.

Potreba da se postigne što viši društveni položaj, da se bude poštovan (tome svi stremimo).

U intelektualne motive spadaju želje za znanjem, traženje odgovora za probleme koje muče čoveka (filozofija života, svet koji ga okružuje. Potreba za shvatanjem sveta javlja se i kod mladih i kod odraslih, tu nema razlike, za sve važi da svet još ima svoje zagonetke).

Snažno interesovanje za sadržaj dovodi do brze apsorpcije saznanja – čovek je zadovoljan učenjem i sa radošću uči. Odrasli snažno reaguju na ono što uče ako je u vezi sa realnim životom. Ako vide da njihov rad ima smisla i da postižu realne ciljeve, onda raste i njihova želja za učenjem.

A da li motivi ostaju tako jaki i kad uđemo u neke “zrele godine”?

Na to utiče ponajviše društvena situacija i fiziološko stanje odraslog bića. I ne samo to, već i da li je podmirio svoje zacrtane ciljeve u životu (najčešće samo 40 %). Ako je odrastao ostvario karijeru, stekao društveno priznanje, njegove se potrebe smiruju. Ali ako se neki njegov cilj ne ispuni – nastupa rezignacija.

Promena životne situacije (deca na školovanju, deca se udala, zaposlila) nekad daje vremena da se uradi što se odavno htelo i želelo!

Šta odraslog motiviše da uči?

Wlodkowski Raymond (edukator i psiholog) ističe 4 osnovna principa kod motivacije odraslog:

Inkluzija.  Odnosi se na svest odraslog prema društvu, da je uvažen u nekoj grupi, da je siguran u svoj položaj, da se otvara zajednici bez straha od poniženja.

Stavovi. Čitav splet informacija, emocija, koncepata, ideja koji odrastao formira o događajima i stvarima.

Značenje. Divno otkriće toga šta i koliko u životu znači to što se uči. Kako se znanje koje dobiju učenjem primenjuje na svakodnevne pobleme.

Kompetencija. Sposobnost odraslih da budu efikasni – što će reći – spremni da prihvataju, misle, rade istražuju. Da uđu u rizik, da mogu da kažu: stvarno sam to razumeo, ovo umem da radim! Kompetencija izaziva samopoštovanje, poverenje u sebe.

na seminaru

U mladosti smo puni elana, svet nam nije dovoljan. Obećanja, nade i očekivanja od života.

Onda dolazi period realizma – tu smo gde smo i to smo šta smo – ograničeni u vremenu i prostoru.

Na kraju, sa starošću shvatimo da je život kratak i da preoostaje malo vremena. Smanjivanje perspektive je važan motiv u težnjama i motivima čoveka. Učiti, učiti i samo učiti! Ali: Učenje i predavanje nastave nije nužno povezano. Dosta se nauči i bez predavanja ali dosta se i predaje a da se ne nauči.“ (Jane Bozart, e-learning koordinator).

Oceni
5

Siže

Abraham Maslov (Maslow A. H. 1908-1970.) je bio istaknuti teoretičar i jedan od najpoznatijih američkih psihologa. Skeptičan prema bihejviorizmu i psihoanalizi, Maslow je radio na teoriji ljudske motivacije. Pošao je od toga da se ceo naš život vrti oko ovih nekoliko reči: „fiziologija“, „sigurnost“, „pripadnost“ i „ljubav“, „samopoštovanje“ i „samoostvarenje“.

Sending
User Review
3.67 (3 votes)
Tagovi

Valentina Branković

Valentina je diplomirani bibliotekar i informatičar. Šesnaest godina radi sa knjigama i čitaocima. Zaposlena u Narodnoj biblioteci Srbije na poslovima katalogizacije serijskih publikacija u COBISS platformi.

Vaš komentar

Klikni ovde da bi postavio komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporuka

Ovo vredi znati o ishrani

Naša podrška

Nastavimo zajedno samoobrazovanje!

Unesite email adresu za korisne porcije aktuelnog znanja!

Aktivni smo i na Fejsbuku!