Strpljenje je sposobnost da tolerišemo čekanje ili frustraciju, a da ne postanemo uzrujani. Takođe, ono je sposobnost kontrolisanja svojih emocija ili impulsa da postupimo smireno kada se suočavamo sa poteškoćama.
U današnjem svetu ‘instant svega’ mi dobijemo, potrošimo i iskusimo praktično sve što poželimo, i to odmah. Logično se nameće pitanje: „Moramo li uopšte biti strpljivi?“
Ukoliko želimo da postignemo naše ciljeve, imamo uspešne odnose sa drugim ljudima i budemo zadovoljni sami sa sobom, odgovor je – DA.
Zašto bih uopšte razvijao strpljenje?
Malo toga što je za nas vredno i od značaja može da se dogoditi upravo sada. Potrebno je uložiti dosta vremena, posvećenosti i truda da to postignemo. Strpljenje je vrlina čak i u današnje vreme. Pogotovo u današnje vreme.
Situacije u kojima je strpljenje neophodno:
Evo šta ćete dobiti ukoliko radite na razvijanju strpljenja:
Smanjićete nivo stresa i postajete srećniji i zdraviji.
Strpljivi ljudi su ređe ljuti i manje su nervozni. Strpljenjem bolje kontrolišemo svoje emocije i sa lakoćom i uravnoteženošću se suočavamo sa teškim situcijama.
Pored ostalih faktora ovo utiče i na dugovečnost i čini nas srećnijom i zdravijom osobom.
Donosićete bolje odluke.
Kada smo strpljivi spremni smo da utrošimo vreme koje je neophodno da pravilno procenimo situaciju, vidimo veću sliku i odvagamo razloge za i protiv.
Time smanjujemo šansu za pravljenjem velikih grešaka koje su posledice odluka donetih na na brzinu.
Razvićete sposobnosti rezonovanja, empatije i samilosti.
Kada smo strpljivi imamo više razumevanja i saosećanja za druge.
Strpljivim ljudima je potrebno vreme da obrade ono kroz šta prolaze – i na emotivnom i na kognitivnom nivou. Sposobni su da odrede šta im je sve potrebno da bi prevazišli prepreke, pa imaju mnogo više razumevanja za ostale.
Ovo sve rezultira boljim i ispunjenijim odnosima sa partnerom, prijateljima, decom, saradnicima i šefovima.
Počećete da poštujete proces rada i rasta.
Sve što je vredno, zahteva vreme i trud da bi se postiglo. Ni Rim nije izgrađen za jedan dan.
Planiranje, rast, procena i merenje iziskuju vreme, pa je samim tim potrebno i strpljenje.
4 Koraka za razvijanje strpljenja.
1. Odaberite jedan dan tokom koga će vam cilj biti samo građenje strpljenja.
Odvojte vreme i razmislite o svemu što radite. Na kraju dana, osmotrite sve načine na koje ste pravili pametne odluke, imali dobar odnos sa drugima i zaista shvatali šta se događa.
Idealno bi bilo da nam ovakvi procesi pređu u naviku i da ih bez razmišljanja ponavljamo svakodnevno. Razvijanje strpljenja je i fizička vežba, zato što zahteva upornost i napor.
2. Usporite.
Ukoliko imate naviku da stalno jurite, pokušavate da požurujete stvari, želite da se stvari odmah završe i ne možete sačekati da se odigraju prirodnim tokom – usporite. Udahnite nekoliko puta duboko pre nego što krenete dalje.
Ukoliko ste u dugačkom redu u prodavnici ili u saobraćajnoj gužvi, napravite pauzu i ne uzbuđujte se.
Umesto toga iskoristite svoje vreme. Slušajte radio ili uživajte u pogledu. Nestrpljenje nam neće pomoći niti će ubrzati stvari.
3. Vežbajte odlaganje zadovoljstva.
Kada želite da pojedete neki desert, popijete svoju drugu kafu ili kupite svoj deseti par cipela – stanite i dobro razmislite. Verovatno vam ništa od toga ne treba.
Stanite. Uštedite nešto novca i kalorija. Ako vas želja ne mine u dogledno vreme – slobodno dajte sebi oduška.
4. Razmislite pre nego što nešto izustite.
Ponekad samo ispalimo prvu misao koja nam dođe u glavu bez razmišljanja o posledicama. Ukoliko smo strpljivi, u stanju smo da pauziramo i razmislimo šta želimo da kažemo.
Time možete izbeći nepotrebno povređivanje drugih ljudi, ili blamiranje sebe.
Strpljenje je vrlina koje se testira kroz vreme i definitivno je vredna karakterna osobina koja treba da se razvija. To je aktivna, svrsishodna i neophodna forma samodiscipline. Bez strpljenja mnoge naše akcije bi bile kontraproduktivne i potrošili bi mnogo vremena i energije uzalud.
Da li i kako vežbate svoje strpljenje?
Izvor: http://www.essentiallifeskills.net/patience.html
Vaš komentar