Lični razvoj Motivacija

10 Saveta koji će studentima olakšati život

studenti

Ako si student ili planiraš da upišeš fakultet, obavezno pročitaj ovih 10 saveta, jer ti definitivno mogu olakšati život.

Mogu ti pomoći da stvoriš produktivno i kvalitetno iskustvo na fakultetu kojeg ćeš se rado sećati, i što je najvažnije od svega, da zaista punim plućima uživaš u ovom dobu svog života i pored svih obaveza koje ono zahteva.

1. Odgovori na pitanje: „Zašto idem na fakultet?“

Mnogi studenti zaista ne znaju zašto su upisali fakultet. Većina njih je upisala fakultet jer ne zna šta drugo da radi u svom životu. Oni nasleđuju ciljeve od svoje porodice, iako to verovatno nije ono što istinski žele.

Da li je i to tvoj razlog?

Verovatno znaš da si sposoban za mnogo više, a sigurno želiš da stvoriš najbogatije iskustvo što možeš.

Koji su tvoji ciljevi studiranja? Zašto si tamo?

Ako ne znaš, onda nemaš ključ svog iskustva. Šta je to što ti deluje istinito? Šta treba tokom studiranja da naučiš o sebi? Šta želiš da iskusiš?

2. Zamisli svoje idealno studentsko iskustvo

studentKada shvatiš zašto ideš na fakultet, zamisli idealni ishod. Bilo da si već počeo da studiraš ili to tek planiraš, zastani i jednostavno zapiši neke karakteristike svog idealnog iskustva. Opiši ga sa što više detalja.

Vizualizuj kakvo iskustvo želiš. Da li vidiš sebe opuštenog za vreme školovanja, kako sklapaš nova prijateljstva, lepo se provodiš, imaš puno aktivnosti?

Na ovaj način se reprogramiraš na uspeh. Kada se pojave neke prepreke, tvoja idealna vizija je toliko neodoljiva da ćeš uvek naći rešenje i izlaz za ono što želiš.

Tako postaješ kreator svog iskustva, umesto da ostaješ pasivna žrtva. Vizualizacija ti dozvoljava da praviš greške unapred.

Ako ne možeš imati jasnu vizualizaciju, tvoje iskustvo će verovatno biti pomućeno. Radi na svojoj vizualizaciji sve dok god te ne inspiriše.

Naravno, stvaran život će biti drugačiji nego što si vizualizovao. Poenta vizualizacije nije da predvidiš budućnost ili da ograničiš svoju slobodu. Poenta je da ti da veću jasnoću za odlučivanje u sadašnjem trenutku. Tvoja idealna zamisao ti služi kao mapa koja te može voditi kroz razne opcije.

3. Uzmi barem jedan dodatni predmet svakog semestra ili godine

Studentima je rečeno da obavezni predmeti čine pun raspored. Ako želiš da provedeš četiri ili više godina na fakultetu, dodaj još predmeta svom običnom rasporedu.

Ako ispratiš savete za uštedu vremena kasnije u ovom članku, dodatni predmeti će zahtevati samo nekoliko sati van tvog standardnog rasporeda.

Ako si student iznad proseka, sigurno možeš da izađeš na kraj sa rasporedom koji je iznad proseka. Ponekad ne znamo šta možemo, sve dok malo ne poguramo sebe.

student

Šta je sa preduslovima? Nemoj da dozvoliš da te besmislena birokratija uspori ukoliko želiš ranije da diplomiraš. Uvek postoji način i uvek je u pitanju neka obična forma potpisana od strane nekoga kome je previše dosadno da bi brinuo.

Po zakonu primorane efikasnosti, ako staviš više stvari na svoj tanjir, naći ćeš način da ih završiš u vremenu koje ti je dostupno. Pa ako ne izazoveš sebe, to dodatno vreme će ti iskliznuti kroz prste.

Prava dobit gustog rasporeda nije ta što ćeš ranije diplomirati nego što ćeš imati bogatije iskustvo. To znači više učenja, više postignuća i više prijatelja. Kojem poslodavcu se ne bi svideo student koji je brže završio fakultet od njegovih kolega? Ovaj podatak će sigurno odlično da izgleda u tvom CV-u.

4. Postavi jasan cilj za svaki predmet

Odluči šta želiš da dobiješ od svakog određenog predmeta. Da li želiš da učiš? Da li želiš da pikiraš profesora tog predmeta da bi dobio od njega preporuku? Da li je to zahtevan predmet koji moraš da učiš, ali te uopšte ne interesuje?

Koliko često treba da se pojaviš na predavanju, da li da sediš napred ili nazad, koliko aktivno učestvuješ, kakav odnos želiš da uspostaviš sa profesorom?

Neke predmete ćeš želeti potpuno da savladaš, a neke ćeš želeti samo da položiš. Većina profesora će želeti da ti pomogne, ali treba da vide tvoje jake strane.

Ponekad ćeš postići svoje ciljeve, ponekad nećeš. Čak i kada daš sve od sebe, možda ne ispadne kako si želeo. Možeš naići na profesore koji su nepravedni, lenji, rasisti ili seksisti, ili na neki drugi način nekompetentni.

Neke bitke vredi voditi, a neke je najbolje ignorisati. Procenićeš sam ako imaš jasne ciljeve pred sobom.

5. Odredi svoje prioritete

studentNe treba da uložiš jednak nivo truda za svaki predmet. Uloži dodatni napor kada ti je to važno, ali je ponekad sasvim u redu da ne odeš na neka predavanja koja su ti nisko na listi prioriteta.

Ovo je važan način da sačuvaš svoju energiju, jer ne možeš davati sve od sebe na svakom času. Tako možeš lako sagoreti, pa investiraj svoju energiju tamo gde ti je najvažnija.

U rasporedu svakog studenta neki časovi su kritični, dok su neki skoro beznačajni. Ako je na nekim predavanjima neobavezno prisustvo, a nisu ti bitna, slobodno ih preskoči. Možeš dobiti beleške od nekog kolege studenta ako su ti potrebne ili to možeš naučiti iz knjige.

Ovo ti može uštedeti dosta vremena, umesto da sediš na nepotrebnim predavanjima po ceo dan. To vreme možeš iskoristiti i za druženje sa tvojim prijateljima.

Ne moraš da završiš sve što ti profesori kažu samo zato što oni misle da je to dobra ideja. Budi siguran da znaš da snosiš posledice svoje odluke.

Kada uštediš svoje vreme zbog zadataka sa niskim prioritetima, moći ćeš da investiraš više vremena u ono što ti je zaista važno.

6. Ustani rano svaki dan

Mnoge su dobiti ranog ustajanja. Kada ranije ustaješ, mnogo više stvari uspeš da završiš tokom dana.

Napravi svoju jutarnju rutinu koja ti odgovara i imaćeš sigurno više energije tokom dana. Da li će to biti jutarnje vežbe, doručak i tuširanje ili nešto drugo, na tebi je da odlučiš.

Verovatno nećeš ustajati ujutru zato što to voliš nego iz nužde. Ovako bi verovatno spavao mnogo više nego što ti je potrebno.

7. Povrati izgubljeno vreme na predavanjima

Neće svako predavanje zahtevati tvoju punu koncentraciju. Ponekad su profesori dosadni i ponavljaju ono što ti već znaš.

Koji procenat časova zaista zahteva tvoju potpunu, fokusiranu pažnju? Za neke predmete to je sigurno i do 90%, za neke možda 20%.

učenjeAko ne učiš aktivno tokom predavanja, već gubiš vreme. Ako je predavanje zaista izazovno, sedi napred i upijaj svaku reč. Ali, ako ti predavanje nije izazovno, tada sedi pozadi, uradi domaći zadatak iz drugog predmeta i povremeno podigni glavu da vidiš da li je išta vredno tvoje beleške.

Uvek imaj otvorenu knjigu pred sobom, pa kad neki hipi profesor zapadne u nostalgiju za 60-tim, imaš šta produktivno da radiš.

Ovo je iznenađujuće dobar lek za dosadu. Biće ti neverovatno kada uvidiš koliko svog vremena oslobađaš korišćenjem ove metode. Tako možeš završiti gomilu drugih zadataka na drugim dosadnim predavanjima.

Neka ti bude izazov da vidiš koliko domaćeg možeš da završiš tokom predavanja, pa onda utvrdi koliko sati nedeljno uštediš na ovaj način, tokom ove vežbe.

Ne možeš se maksimalno fokusirati non-stop, tako da vodi računa da redovno praviš pauze. Meditiraj ili dremaj između predavanja kako bi napunio svoje baterije. Koristi alarm kada je to potrebno i bićeš kao nov.

8. Nauči materiju prvi put kada ti je prezentovana

Najčešće se vreme u školi i na fakultetu gubi kada treba ponovo da učiš nešto što nisi dobro naučio prvi put. Kada studenti kažu da uče, oni zapravo nadoknađuju materiju koji nisu uspeli da nauče još kad su je čuli prvi put.

U razvoju softvera, opšte je poznato da bagovi moraju biti popravljeni odmah nakon što su uočeni. Čekanje da se popravi greška pred kraj projekta, može uzeti i do 50 puta više truda nego da se taj bag popravio na početku, kada je i primećen.

Kada ne naučiš ono što slušaš svakog dana, to je ozbiljna greška. Ne pokušavaj da gomilaš novu materiju na vrhu nestabilne osnove, jer će ti biti potrebno još više vremena da je kasnije ponovo izgradiš.

Ako ne razumeš nešto što je rečeno na predavanju određenog dana, tretiraj to kao nešto što se odmah mora popraviti. Ne ostavljaj to za kasnije. Ne gomilaj novu materiju na to.

Ako ne razumeš ni jednu reč, koncept ili lekciju, tada ostavi sve ostalo i uradi sve što je potrebno da to naučiš, pre nego što nastaviš dalje.

predavanje

Postavljaj pitanja na predavanjima, traži od kolege da ti to objasni, iščitavaj knjigu ili poseti profesora na konsultacijama, ali nauči to bez obzira na sve.

Baš kao i bagovi u programima, tako se i zbunjenost umnožava ako se ostavi nerešena. Ako zbunjuje ono što ti je rečeno, popravi taj bag. Ne idi dalje dok sebi ne kažeš: Da, to razumem, šta je sledeće?

Idealno, ne bi trebalo da ima potrebe da se uči van predavanja, barem ne u smislu ponovnog učenja materije koja nije naučena prvi put.

Možeš pregledati staru materiju kako bi osvežio svoje pamćenje, ali ne bi trebalo da posvetiš minut tvog vremena kako bi učio nešto što ti je već rečeno mesec ili dva ranije.

Pre svakog testa ili ispita, postavi sebi ovo pitanje: Da li sam spreman da budem testiran upravo sada o svemu što mi je do sada rečeno? Ako je tvoj odgovor ne, tada znaš da zaostaješ i da treba budeš u toku pod hitno.

Idealno odgovor bi bio da, barem jednom nedeljno za svaki predmet.

I najmanje zaostajanje je ogroman stresor i veliko gubljenje vremena.

  • Prvo, moraš da se vratiš nazad i ponovo naučiš staru materiju, kada je predavanje uveliko nastavilo dalje.
  • Drugo, možda nećeš naučiti novu materiju tako dobro (jer je izgrađena na staroj), zbog nedostatka čvrste osnove, pa ćeš tako sve više da zaostaješ. Kada dođe ispitni rok, moraćeš ponovo da učiš sve ono što bi već uveliko trebalo da znaš.

Ali, kada bubaš u zadnjem minutu, često se dešava da ti bude zbrka u glavi i da dosta toga zaboraviš. Koja je poenta? To je kao kad preterano trošiš sredstva sa kreditne kartice, pa ti se naplaćuje 25% kamate. Na kraju ćeš ipak sve to morati da platiš i dugoročno će te koštati mnogo više.

Trudi se da dovoljno dobro naučiš materiju kako bi dobio dobre ocene na svim predmetima. Isplatiće se. Dosta materije koju učiš je samo nastavak na već naučeno.

Dokazano je da ako tvoje ocene napreduju svakog semestra, dugoročno ti je mnogo lakše da učiš, pa da i kasnije dobijaš dobre ocene zbog kontinuiteta dobrih rezultata. Tako ćeš imati mnogo više vremena za zabavu, dok će drugi studenti biti pod stresom zbog konstantnog osećaja da su nespremni.

9. Savladaj napredne tehnike pamćenja

Jedan od ključnih momenata učenja materije prvi put kada je čuješ je da treniraš sebe u naprednim tehnikama pamćenja. Odlično će ti pomoći kada treba da zapamtiš neke činjenice, imena, datume ili matematičke formule.

Kada profesor na tabli napiše nešto što bi trebalo da se zapamti doslovno za dolazeći ispit, zapamti to tada i tamo. Nećeš kasnije morati da se vraćaš kako bi to naučio.

Postoje i efektivne vizeulne tehnike. Da bi objasnio sve efektivne tehnike, ovaj članak bi trebalo da bude vrlo dugačak, ali postoji mnogo knjiga na temu poboljšanja pamćenja u najbližoj knjižari. Preporučujemo učenje iz knjige, jer ćeš tako moći da izgradiš čvrstu osnovu, korak po korak.

Zbog ovih tehnika ćeš upamtiti informacije veoma brzo. Vizuelno pamćenje je mnogo brže u odnosu na ostale tipove učenja i pamćenja.

Ako, na primer, zapamtiš govor reč po reč i zaboraviš jednu rečenicu ili red, može da te izbaci iz koloseka. Ali kada koristiš serije slika, lakše je prebaciti se na sledeći okvir ako napraviš grešku.

Ne preporučujemo pamćenje ponavljanjem zato što je previše sporo. Postoje tehnike koje ne traže ponavljanje. Neke tehnike imaju tu slabost da zahtevaju dosta napredne vežbe kako bi se savladale, ali kada ih jednom naučiš, imaš vredne veštine za ceo život.

Šteta je što se ove tehnike ne uče u školi. Uštedele bi učenicima i studentima ogromno vreme. Učini sebi uslugu i nauči ih još dok si mlad. One imaju mnogo praktične primene, uključujući i pamćenje imena ljudi, što je velikoj većini ljudi baš problematično.

10. Dobro se zabavljaj!

Izazivaj sebe akademski, ali obavezno ostavi dosta vremena i za zabavu. Nemoj da traćiš svoje slobodno vreme ne radeći ništa. Izađi, budi aktivan i povećaj svoju energiju!

Ovaj članak je napisan sa namerom da ti pomogne da tvoje studentsko iskustvo bude nezaboravno i što bogatije. Zato se pridruži klubovima, nađi momka ili devojku.

Najgora stvar koju možeš sebi da uradiš je da zaostaneš zbog svojih loših navika, da budeš pod stresom, nepripremljen sve vreme i da se slomiš dok ne postigneš sve što je potrebno.

Uzmi što je više moguće od ovog prelepog doba tvog života i neka ti ono donese maksimalno ispunjenje. Potrudi se da razvijaš dobre navike koje će te činiti relaksiranim, fokusiranim i punim energije.

Možeš mnogo toga da postigneš kad se krećeš van svoje zone komfora. Samo nastavi da postavljaš svoje ciljeve iznad onoga što sigurno osećaš da možeš postići. Mnogo puta ono što mislimo da je nemoguće ispostavi se kao moguće. Nismo ni svesni koliki su naši kapaciteti.

Da li već intuitivno primenjuješ neke od ovih saveta? Šta planiraš da promeniš u svojim navikama? Da li znaš uopšte zašto studiraš? Podeli svoje misli sa nama u komentarima ispod.

Izvor

Igor Tomić

Igor Tomić se preko pet godina bavi Online Marketingom, pre svega optimizacijom sajtova za pretraživače (SEO), Content Marketingom i pisanjem.

Takođe vodi svoj blog na adresi igortomic.net.

Vaš komentar

Klikni ovde da bi postavio komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporuka

Ovo vredi znati o ishrani

Naša podrška

Nastavimo zajedno samoobrazovanje!

Unesite email adresu za korisne porcije aktuelnog znanja!

Aktivni smo i na Fejsbuku!