Trend

Šta je Internet of Things (Internet inteligentnih uređaja)

Internet of Things (skraćeno IoT) na našem jeziku se prevodi kao Internet stvari ili Internet inteligentnih uređaja. To je pojam koji se odnosi na milijarde fizičkih uređaja širom sveta opremljenih senzorima i softverima, koji su trenutno povezani na internet kako bi prikupljali i delili podatke. Na taj način, ovim uređajima se omogućava tzv. „digitalna inteligencija“, tj. daje im se mogućnost da bez učešća čoveka koriste potrebne podatke u odgovarajuće vreme, uz pomoć kojih uređaji mogu sami da regulišu svoj rad.

Internet inteligentnih uređaja je tehnologija koja obezbeđuje efikasno povezivanje digitalnog i fizičkog sveta, tj. povezivanje senzora i aktuatora iz stvarnog sveta sa internetom. Drugim rečima, to je skup međusobno povezanih uređaja, odnosno sistem mehaničkih i digitalnih mašina i predmeta, koji omogućava da se podaci prenose preko interneta, a da se pri tom ne zahteva interakcija između ljudi ili između ljudi i kompjutera.

Šta sve čini Internet inteligentnih uređaja?

Gotovo svaki fizički objekat koji ima mogućnost povezivanja na internet kako bi mogli da ga kontrolišemo, može biti pretvoren u IoT uređaj. Internet of Things je tehnologija koja već ima široku primenu kako u privatne svrhe, tako i u poslovanju i industriji.

To mogu biti najjednostavnije igračke za decu, ali i mnogo ozbiljnije i složenije stvari, kao što su, na primer, mlazni motori opremljeni hiljadama senzora koji im služe da prikupljaju podatke i šalju povratne informacije. I više od toga – senzorima je moguće pokriti čitave regije i oblasti, kako bi uz njihovu pomoć mogli da kontrolišemo životnu sredinu (nivo buke ili zagađenja) ili da vršimo bezbednosni nadzor nad tim područjima.

Danas se već uveliko koriste razne pametne stvari – naši televizori i naši frižideri mogu biti pametni, imamo sisteme video nadzora opremljene raznim senzorima, pametno osvetljenje, pametno grejanje, pametne kuće i pametne gradove. Iot tehnologija se primenjuje u poljoprivredi, fabrikama, u saobraćaju…

pametna-sijalica

Evo i nekoliko jednostavnih primera:

  • Pametna sijalica se može uključiti ili isključiti uz pomoć aplikacije na pametnom telefonu i tako ona postaje internet stvar. Ulične svetiljke ili osvetljenje u kancelarijama i drugim poslovnim objektima poseduju senzore pokreta, pa se uz pomoć tih senzora same pale kada registruju nečije prisustvo, istovremeno šaljući preko interneta (aplikacije) povratnu informaciju (upozorenje).
  • Uz pomoć toplotnih senzora sistemi grejanja sami regulišu temperaturu u kući ili stanu, u zavisnosti od toga da li ima prisutnih ljudi ili ne.
  • Uz pomoć senzora dima sigurnosni sistemi preko internet aplikacije šalju upozorenje na požar.
  • Pametni frižideri prevazilaze ono što su mogli klasični kombinovani frižideri jer uz pomoć termo senzora sami regulišu složene programe upravljanja temperaturom i mogu čak slati obaveštenja kada u frižideru nestane određenih namirnica.
  • U pametnim gradovima postoje čak i pametni kontejneri koji sami upozoravaju da su puni i da ih je potrebno isprazniti.
  • U poljoprivredi se koriste pametni sistemi navodnjavanja, koji određuju optimalnu količinu vode potrebnu za zalivanje plastenika, njiva i drugog poljoprivrednog zemljišta.

Važno je napomenuti da se termin IoT koristi za uređaje za koje se obično ne pretpostavlja da bi mogli da imaju internet konekciju i koji mogu da komuniciraju sa mrežom nezavisno od ljudskog učestvovanja. Tako na primer, računari se generalno ne smatraju IoT uređajem, kao ni pametni telefoni – iako je pametni telefon prepun raznih senzora. Međutim, pametni sat, fitnes narukvica ili bilo koji drugi uređaj koji možete nositi svuda sa sobom se smatraju IoT uređajem.

Koliko je IoT rasprostranjen?

Sve je rasprostranjeniji i rasprostranjeniji. Danas već postoji više IoT uređaja nego što je broj ljudi na svetu. Analitička kuća Gartner izračunala je da je 2017. godine u upotrebi bilo oko 8,4 milijarde IoT uređaja, što je za 31% više nego u 2016. godini. Kada je reč o investiranju, u 2017. godini ukupno je na IoT-e i usluge potrošeno oko 2 biliona dolara, a dve trećine od ovog iznosa potrošeno je u Kini, Severnoj Americi i zapadnoj Evropi. Gartner predviđanja da će do 2020. biti preko 20 milijardi IoT uređaja na svetu.

Prema izveštaju Gartner-a, više od polovine Internet of Things uređaja predstavlja potrošačke proizvode, kao što su pametni televizori, pametni zvučnici i drugi kućni uređaji, a najprodavaniji IoT uređaji su pametna električna brojila i komercijalne sigurnosne kamere.

Prednosti IoT-a za potrošače

IoT omogućava naši domovi, kancelarije i naša vozila budu pametniji, merljiviji i lakši za upotrebu.

Pametni zvučnici kao što su Amazon Echo i Google Home olakšavaju reprodukciju muzike, podešavaju tajmere ili sakupljaju informacije. Sigurnosni kućni sistemi olakšavaju praćenje onoga što se dešava u i oko doma, i omogućavaju komunikaciju sa posetiocima. Pametni termostati mogu da nam pomognu da zagrejmo naše domove pre nego što se vratimo u njih, a pametne sijalice možemo uključivati tako da izgleda kao da smo kod kuće, čak i kada smo van.

Gledajući još dalje, senzori nam mogu pomoći da izmerimo koliki je nivo buke i zagađenja u životnoj sredini. Autonomna vozila  i pametni gradovi mogli bi promeniti način na koji gradimo ili upravljamo javnim prostorom.

Sa druge strane, ono što se smatra lošim i opasnim jeste činjenica da mnoge od ovih inovacija previše zadiru u našu privatnost i mogu imati veliki uticaj na naše privatne živote.

IoT i pametne kuće

Pametne kuće su mesta čije funkcionisanje je zasnovana IoT tehnologiji, gde ima puno stvari i predmeta, aparata i uređaja koji su povezani na internet. To je jedna od oblasti u kojoj se velike tehnološke kompanije, kao što su Amazon, Google i Apple, žestoko nadmeću. Najočigledniji primer su pametni zvučnici kao što su Amazon Echo, ali takođe postoje i pametni prekidači i utičnice, sijalice, kamere, termostati, pametni frižideri

Osim što se svi ovi pametni uređaji pokazuju kao sjajna novina u opremanju kuća i vlasnicima znatno olakšavaju život, postoji i mnogo ozbiljnija strana njihove primene. Naime, pametni uređaji mogu pomoći starijim i bolesnim ljudima da budu nezavisni od drugih i da olakšaju porodici ili starateljima da komuniciraju sa njima i da ih prate.

Najzad, ako dobro razumemo kako funkcionišu pametni uređaji u našoj pametnoj kući, i znamo sve njihove mogućnosti, kao i načine njihovog pravilnog podešavanja, možemo uštedeti energiju – na primer, smanjiti troškove električne energije ili troškove grejanja.

Šta je to Industrial Internet of Things (IIoT)?

Iot tehnoIogija u poslovnom sektoru (Industrial Internet of Things) je usko povezana sa četvrtom industrijskom revolucijom, poznatom i kao Industrija 4.0. Koncept je isti kao i kod potrošačkog IoT-a – za merenje i optimizaciju industrijskih procesa koriste se različiti senzori, bežične mreže, veliki broj podataka i analitika.

Ako bi se IIoT uveo u ceo lanac snabdevanja, a ne samo u pojedine njegove delove (tj. u pojedine kompanije), uticaj na industriju bi nesumnjivo bio još veći. Isporuka materijala bila bi uvek na vreme (bez kašnjenja) i moglo bi se jednostavnije upravljati celim procesom proizvodnje (od početka do kraja).

Povećanje produktivnosti radne snage ili ušteda na troškovima su dva glavna cilja IIoT-a. Međutim, Industrijski internet inteligentnih uređaja takođe može stvoriti nove izvore prihoda. Na primer, u proizvodnji motora, proizvođač može da se bavi prodajom motora, ali i njihovim prediktivnim održavanjem.

IoT tehnologija

Prednosti IoT-a u poslovnom svetu

Prednosti IoT-a vezano za poslovanje zavise od konkretne implementacije. Od suštinske važnosti je da kompanije imaju pristup većem broju podataka o svojim proizvodima/uslugama i sopstvenom unutrašnjem sistemu organizacije poslovanja. To će stvoriti veće mogućnosti za inovativne promene koje bi donele željene rezultate.

Proizvođači dodaju senzore u svoje proizvode kako bi dobili podatke o tome kako su ti proizvodi pokazali na tržištu. To može pomoći kompanijama da uoče greške i da zamene komponentu pre nego što ona prouzrokuje veću štetu. Kompanije takođe mogu da koriste podatke koje ovi senzori prikupljaju  kako bi njihovi sistemi i lanci snabdevanja bili što efikasniji, jer će dobiti mnogo preciznije podatke o tome šta se zaista dešava u sistemu poslovanja.

Internet inteligentnih stvari se može koristiti u dva segmenta:

  • U industriji specifične namene, kao što su, na primer, senzori za industrijska postrojenja koji olakšavaju sam proces proizvodnje ili aparatura koja se koristi u zdravstvu za dijagnostikovanje bolesti ili za postupka lečenja pacijenata;
  • IoT uređaji koji se mogu koristiti u u svim oblastima poslovanja, kao što pametni klima uređaji ili pametni sigurnosni sistemi (alarmi, senzori, nadzorne kamere i sl.).

IDC, jedna od vodećih svetskih kompanija koja se bavi praćenjem i analizom tržišta sa stanovišta informacionih tehnologija, predstavila je javnosti preliminarne rezultate za prošlu, 2018. godinu, koji pokazuju u kojim oblastima industrije i poslovanja se najviše ulagalo u IoT tehnologiju:

  • proizvodna industrija (189 milijardi dolara investicija),
  • transportna industrija (investicije vredne 85 milijardi dolara),
  • i komunalne usluge (73 milijarde dolara).

U proizvodnoj industriji pažnja je u najvećoj meri usmerena na poboljšanje efikasnosti procesa proizvodnje i praćenja imovine. U transportnoj industriji, sa druge strane, oko dve trećine investicija namenjenih za razvoj Iot tehnologije, uloženo je u praćenje tereta, tj. robe koja se transportuje. Najzad, u sektoru komunalnih usluga najviše se izdvaja na pametne mreže za električnu energiju, plin i vodovod.

Prema još uvek nezvaničnim podacima, IDC računa da je u 2018. godini na pametna vozila i na pametne zgrade potrošeno oko 92 milijarde dolara.

5G-mreža-povezivanje-IoT

IoT uređaji i 5G mreža

IoT uređaji  mogu da koriste različite metode povezivanja i deljenja podataka. Ipak, većinja njih koristi neki oblik bežičnog povezivanja. Na primer, kuće i kancelarije uglavnom upotrebljavaju standardne Wi-Fi ili Bluetooth Low Energy (ili čak Eternet – u okviru unutražnje mreže, ako uređaji nisu preterano mobilni). Ostali uređaji će, pak, koristiti LTE ili čak satelitske veze za komunikaciju.

Jedna od oblasti koja će se u narednim godinama razvijati uporedo sa IoT tehnologijom jeste 5G mreža, koja omogućava da do čak milion uređaja koji podržavaju 5G mrežu bude na jednom kvadratnom kilometru. To znači da će biti moguće da se koristi veliki broj senzora na veoma malom prostoru, što će još više povećati upotrebu, ali i efikasnost IoT tehnologije.

Dragan Antić

Web pisac i urednik većeg broja sajtova. Istražuje razne oblasti, a sa najvećim zadovoljstvom piše teme vezane za roditeljstvo i vaspitanje dece.

komentara

Klikni ovde da bi postavio komentar

Оставите одговор на Miloš Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

  • Bravo gospodine Antić,

    Ovo su veoma korisni tekstovi i objašnjenja iz, IT oblasti, što mnogima pomaže da se približe ovoj temi i pojmovima.

    Bilo bi veoma korisno da se pojam claud-a bliže objasni jer mnogi zaziru od ovog pojma pa čak i ne žele da koriste sve što je vezano za pojam claud.

    Dok se priča o žicama (bakar, optika), radio veza, spoljne podzemne mreže i td. za večinu ljudi je to razumljiva tema.
    Dok se spomene claud, pa se još prevede „oblak“ mnogi komentari su: „prodaja magle u oblacima“.

    Pogledajte naš sajt: http://www.smarte-me.rs

Preporuka

Ovo vredi znati o ishrani

Naša podrška

Nastavimo zajedno samoobrazovanje!

Unesite email adresu za korisne porcije aktuelnog znanja!

Aktivni smo i na Fejsbuku!