Motivacija Psihologija

Šetnja i njena veza sa kreativnom energijom i novim idejama

Šta je zajedničko Čarls Darvinu, Fridrih Ničeu, Vilijam Vodsvortu, Aristotelu, Čarls Dikensu?

Svi ovi veliki umovi su bili pasionirani šetači! Zašto je tako jaka i dugotrajna veza između lutanja, tumaranja i produktivnog rada mozga? Određena istraživanja daju delimične odgovore na ovo pitanje. U ove letnje, tople dane, evo nekih razmišljanja na temu hodanja, pravo je vreme za šetnju!

Bilo koji oblik vežbanja našem mozgu dobro dođe, zato i ne čudi da hodanje ima pozitivan učinak na naše razmišljanje i kreativnost.

Članak novinara Feris Jabra u časopisu „Njujorker“(The New Yorker) osvrće se ne samo na istorijsku povezanost dugih šetnji i velikih ideja već objašnjava šte se to događa u našim glavama dok skitamo.

Napravićemo malu rekapitulaciju tog članka koji odgovara na pitanje – zašto je hodanje dobro za razmišljanje?

Dakle, hodajmo jer tako:

VEŽBAMO DUH I TELO

Direktna je veza između aktivnog uma i aktivnog tela. Ne samo da srce pumpanjem obezbeđuje bolji protok krvi do mozga, već podstiče i niz pozitivnih promena u našoj glavi.

„Redovnim hodanjem stvaraju se nove veze između moždanih ćelija, usporava propadanje moždanog tkiva, povećava volumen hipokampusa (deo mozga odgovoran za memoriju), podiže nivo molekula koji stimulišu rast novih neurona i prenose poruke između njih „, piše Jabr.

UJEDNAČAVAMO RITAM MISLI

Hodanje ima posebnu draž za svakog od nas. Blagi napor i ritam koraka naše telo relaksiraju. Baš kao što tempo muzike koju slušamo može uobličiti (ili popraviti) naše raspoloženje, tako isto umirujući zvuk naših stopala „tap, tap, tap“ može stimulirati i oblikovati naše misli.
Feris tvrdi:

„Šetnja tempom koji odaberemo povratna je sprega između ritma našeg tela i našeg mentalnog stanja. To ne možemo doživeti dok trčimo na pokretnoj traci u teretani, dok vozimo automobil ili bicikl. Tempo naših koraka je usuglašen s našim raspoloženjima i ritmom naših unutrašnjih misli. U isto vreme, mi menjamo tempo naših misli tako što ćemo hodati žustrije ili sporije.“

OSTAJE NAM VREMENA DA MISLIMO NA NEŠTO DRUGO

Možda je najvažnije od svega što nam je za hodanje potreban samo deo naše pažnje. Misao nam je slobodna da „vijuga“ i opaža stvari. Ovaj koncept šetnje (u metafizičkom smislu) možemo i ovako definisati: „nešto se radi ali se na to ne mora izričito i misliti„.

Ova osobina hodanja je u direktnoj vezi sa našom kreativnom energijom i novim idejama.

„Budući da hodanju ne morate posvetiti mnogo svesnog napora, naša pažnja je bez stega. Svet pred nama prekrivamo slikama iz našeg uma. Baš ovo stanje uma se u stručnim radovima povezuje s inovativnim idejama i kreativnim zamasima „, kaže Feris Jabr.

Kako hodanje utiče na našu kreativnost

Novinar Feris Jabr dalje piše: „Način na koji pokrećemo naše telo menja prirodu naših misli, i obrnuto.

Primena modernih metoda istraživanja na drevne mudrosti omogućila je psiholozima da izmere načine kako se to događa i objasne razloge zašto dolazi do tih promena.

Izvor slike Đak.

Jabr predstavlja rezultate eksperimenta istraživača sa Stanforda – Merili Opeco i njenog mentora Daniela Švarca (Marily Oppezzo, Daniel Schwartz). Njih dvoje su sproveli istraživanje nad skoro dve stotine studenata.

Podaci koje su dobili pokazali su da prilikom hodanja studenti pokazuju izrazito pojačanu kreativnu sposobnost. 

Poetično rečeno, dok hodamo naš um „kao da pluta na penušavom moru misli.“ Opeco i Švarc predviđaju da će „tek buduća istraživanja potvrditi postojanje te složene staze koja se prostire od samog čina hodanja do fizioloških promena kognitivne kontrole mašte.

Oni priznaju da se mora obratiti pažnja na termine: kada se hoda (mnogi šetači podvlače da im je od presudne važnosti) kao i gde se hoda.

Istraživači sa Univerziteta Mičigen (University of Michigan) bavili su se segmentom „gde se hoda“  i u radu pod naslovom „Kognitivne prednosti u interakciji sa prirodom“ dokumentuju: „studenti koji su išli u laganu šetnju kroz šumicu bolje su uradili test pamćenja od studenata koji su hodali gradskim ulicama.

Pogledajte izbor patika za setnju u prodavnicama The Spot!

Oceni članak
  • Ocena:
5
Sending
User Review
5 (2 votes)
Tagovi

Valentina Branković

Valentina je diplomirani bibliotekar i informatičar. Šesnaest godina radi sa knjigama i čitaocima. Zaposlena u Narodnoj biblioteci Srbije na poslovima katalogizacije serijskih publikacija u COBISS platformi.

Vaš komentar

Klikni ovde da bi postavio komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporuka

Ovo vredi znati o ishrani

Naša podrška

Nastavimo zajedno samoobrazovanje!

Unesite email adresu za korisne porcije aktuelnog znanja!

Aktivni smo i na Fejsbuku!