Tržište rada

O paušalnom porezu ako želite biti preduzetnik

Knjigovodja, pixabay.com

Piše: Jovana Babić

Ukoliko ste rešili da i na poslu budete svoj na svome i to kao preduzetnik, a okolnosti u kojima poslujete otežavaju ili onemogućavaju vođenje poslovnih knjiga (osim one o ostvarenom prometu) sigurno već znate da ćete kao obveznik poreza na prihode od samostalne delatnosti biti paušalno oporezivani.

Godišnji promet do 6.000.000 dinara

Ovo, naravno, ne znači da svi preduzetnici mogu biti paušalci, već samo oni koji ispunjavaju uslove predviđene Zakonom o porezu na dohodak građana, čije odredbe iz ovog sistema eliminišu one čiji je godišnji promet veći od 6.000.000 dinara.

Preduzetnici koji su u sistemu PDV-a takođe ne mogu biti paušalci, kao ni oni koji se bave računovodstvom, poreskim savetovanjem, marketingom, trgovinom na veliko i malo (od čega su, primera radi, izuzeti oni koji trgovinsku ili ugostiteljsku delatnost obavljaju u kiosku ili prikolici) ili nekretninama.

U prednostima ovog sistema oporezivanja, koje, ruku na srce, zavise od uspešnosti poslovanja dotičnog preduzetnika, mogu uživati samo oni koji u roku od 15 dana od dana upisa kod Agencije za privredne registre, nadležnoj filijali Poreske uprave podnesu zahtev za paušalno oporezivanje.

Na osnovu tog zahteva koji treba da sadrži razloge zbog kojih preduzetnik smatra da nije u stanju da vodi poslovne knjige, zatim iznos ukupnog prometa iz prethodne godine, kao i podatke o činjenicama od kojih zavisi visina paušalnog prihoda (na koji se zapravo plaća porez na prihod od samostalne delatnost), Uprava će doneti rešenje, u roku od 30 dana.

Njime će biti utvrđen iznos poreza i doprinosa koje će preduzetnik plaćati svakog meseca na svoj paušalno utvrđeni prihod, a prilikom čijeg definisanja Poreska uprava uzima u obzir više faktora.

Osnovica za utvrđivanje visine paušalnog prihoda

Polazna osnovica za utvrđivanje visine paušalnog prihoda određuje se u odnosu na prosečnu mesečnu zaradu po zaposlenom, ostvarenu u Republici, pri čemu je glavno pitanje kojoj od šest grupa spada preduzetnik čiji se prihod obračunava, jer će od toga zavisiti procenat prosečne zarade koji diktira iznos osnovice. (Uredbom o bližim uslovima, kriterijumima i elementima za paušalno oporezivanje je bilo propisano sedam grupa, ali je jedna od njih naknadno brisana.)

Naime, na bazi profitabilnosti i obima prometa, tačnije, vrsti delatnosti, u prvu grupu, recimo, spadaju čistači obuće, sakupljači lekovitog bilja, bombondžije i verski službenici, u drugu muški frizeri, optičari, krojači, bravari i uzgajivači cveća, u treću moleri, tapetari, ženski frizeri, kozmetičari i astrolozi, u četvrtu pekari, stakloresci i pomenuti trgovci ili ugostitelji koji svoju delatnost obavljaju u kiosku ili prikolici, dok su u petoj grupi lekari, profesori, inženjeri, advokati… a u šestoj taksisti i svi oni koji se bave autoprevozničkom delatnosti.

Za one u prvoj grupi, polazna osnovica za utvrđivanje paušalnog prihoda predstavljaće 25% prosečne mesečne zarade u Srbiji, za one u drugoj 50%, u trećoj 75%, četvrtoj čak 140%, petoj nešto manje – 120%, dok u šestoj grupi procenti variraju u zavisnosti od toga o kojoj vrsti prevoza se radi, odnosno koja nosivost kamiona je u pitanju (za kamionski prevoz).

Kada se, na taj način, dobije polazna osnovica, visina paušalnog prihoda se dalje određuje na osnovu elemenata utvrđenih Uredbom, koji osnovicu mogu umanjiti, odnosno uvećati, pa su tako važni i mesto na kom se radnja nalazi, broj zaposlenih radnika, tržišni uslovi u kojima se delatnost obavlja, površina lokala, starost i radna sposobnost preduzetnika, ostale okolnosti koje utiču na ostvarivanje dobiti i, konačno, visina prihoda obveznika koji pod istim ili sličnim uslovima obavljaju određenu delatnost.

Nije isto da li se nečiji lokal nalazi u gradu ili na selu

Kada je reč o prvoj varijabili, nije isto da li se nečiji lokal nalazi u gradu ili na selu, kao ni da li su u pitanju prva ili treća gradska zona ili centar sela, pa procentualna izmena može uvećati polaznu osnovicu za 50% ili je smanjiti za 20%. Što se tiče broja radnika, polazna osnovica se za svakog zaposlenog uvećava za 10% (ali to uvećanje ne može biti manje od 10% prosečne mesečne zarade), dok odsustvo konkurencije osnovicu može uvećati i za 100%, a nedovoljna potražnja je smanjiti za 50%.

Površina radnog prostora može izmeniti osnovicu od – 10% do + 50%, a zahvaljujući starosti preduzetnika, osnovica može biti umanjena i do 20%. Poslovna reputacija preduzetnika na porez koji će platiti utiče tako što osnovicu za njegovo utvrđivanje može povisiti za čak 300%, ali je njegova duža bolest koja je uticala na efekte njegovog poslovanja neće smanjiti za više od 10%.

Na sajtu FT1P.rs pogledajte kalkulaciju za limit za paušalno oporezivanje u 2017.

Visina prihoda drugog obveznika koji je istu ili sličnu delatnost obavljao pod istim ili sličnim uslovima može se nazvati kontrolnim kriterijumom utvrđivanja prihoda paušalca, zbog toga će nadležni poreski organ voditi računa da i visine njihovih prihoda budu istog ranga.

Naposletku, na ovako određenu osnovicu, primenjuje se stopa poreza na prihode od samostalne delatnosti, koja prema Zakonu od porezu na dohodak iznosi 10%.

Primamljivost oporezivanja koje preduzetniku dozvoljava luksuz nevođenja poslovnih knjiga – mimo knjige paušalno oporezivih obveznika koja registruje samo izdate račune za prodatu robu i usluge – kao i to da banci ne mora da pravda razloge podizanja novca sa svog poslovnog računa (do 150.000 dinara) je, u stvari, mač sa dve oštrice:

ako je, prema rešenju Poreske uprave, obaveza preduzetnika da na ime poreza i doprinosa plaća određen iznos, on će morati svakog meseca da izdvoji toliko „iz svog džepa“ nezavisno od toga da li je zaradio sedam puta više ili duplo manje. Prednost onih koji vode knjige, u ovom smislu, jeste ta što će porez koji oni plaćaju direktno zavisiti od njihovog prihoda – ili gubitaka.

Onog dana kada prestanu da postoje razlozi za paušalno oporezivanje i paušalac, samim tim, izgubi pravo na ovako obračunavan prihod i porez, dužan je da podnese poresku prijavu za utvrđivanje poreza na prihod od samostalne delatnosti, najkasnije do 31. januara godine za koju se utvrđuje porez, posle čega će mu Poreska uprava rešenjem naložiti da ubuduće vodi poslovne knjige.

Preporuka
  • Ocena:
Sending
User Review
4.75 (4 votes)

Milan Todorović

Milan Todorović je vlasnik specijalizovane firme za računarsko programiranje i optimizaciju web sajtova SEOexpert.RS. Razumavanjem pretrage, rangiranja i rada Gugl algoritma bavi se više od 10 godina. Napredni je praktiračar Krija joga i poznavalac Šri Vidje.

Vaš komentar

Klikni ovde da bi postavio komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporuka

Ovo vredi znati o ishrani

Naša podrška

Nastavimo zajedno samoobrazovanje!

Unesite email adresu za korisne porcije aktuelnog znanja!

Aktivni smo i na Fejsbuku!