Psihologija

O metodologiji naučnog tumačenja snova, kao specifičnog izraza nesvesnog

Mi ne spavamo tek da bismo živeli, već da bismo naučili živeti bolje
(iz knjige 127 protumačenih snova, dr Ivana Nastovića)

Psiha nije isto što i budna svest, još davno je otkrio Frojd. Našu psihu čini i nesvesni deo, koji sa svesnim čini dinamičku celinu, a upravo psihičko postojanje s one strane svesti polazna je tačka za nastanak snova. San je nesvesna reakcija na neku svesnu situaciju, pa svoje korene ima i u nesvesnom, i u svesnom delu ličnosti.

Pristupiti tumačenju snova ne iz ugla praznoverja i površnosti već uploviti u ozbiljnu i sistematičnu metodologiju veoma je komplikovan poduhvat. Jezik snova jedan je od jezika kojim progovara nesvesno, koristeći slike i metafore (simbole) i prenoseći nam važnu poruku iz najdubljeg dela naše ličnosti.

Ivan Nastović, doktor psiholoških nauka i psihoterapeut, specijalista za kliničku i dubinsku psihologiju, kao i za tumačenja snova, sledio je ponajviše Jungove metode u svojoj dugogodišnjoj praksi, a njegove knjige, zasnovane na naučnom tumačenju snova jedinstvene su knjige te vrste ne samo kod nas, već i van granica naše zemlje.

Neke od knjiga koje sam koristila prilikom pisanja teksta su: Uvod u dubinsku psihologiju i 127 protumačenih snova, istog autora, Ivana Nastovića i knjiga Čovek i njegovi simboli Karla Gustava Junga.

Karl Gustav Jung
Karl Gustav Jung

„Čovek je danas otuđen i od sebe i od drugih, a upravo mu analiza snova kroz simbole omogućava da uspostavi novi kontakt sa sobom i sa spoljašnjim svetom. Jer, snovi i njihovi simboli nadoknađuju sve ono što je u čoveku potisnuto i zanemareno, a što predstavlja energetsko jezgro njegovog autentičnog funkcionisanja“, poručuje dr Nastović. Snovi nas usmeravaju, pokazuju nam gde grešimo, opominju, imaju kompenzatornu ulogu i terapeutsko dejstvo, daju odgovore na pitanja i vode ka individuaciji ličnosti, odnosno unutrašnjem odrastanju. Ako nas podstaknu da promenimo nešto loše, onda je to najveća mudrost.

Gde postaviti orijentire?

Bez unutrašnjeg ličnog kompasa, neintegrisana individua lako može postati dezorijentisana u svetu u kome živi, naročito danas, kada „racionalizam“ duboko potiskuje emotivne odjeke u pojedincu i društvu i potiskuje simbole.

U savremenom dobu tehnologije, sve je lako dostupno svima, svet je postao globalno selo, svi smo zajedno i svi smo povezani, a nikada nismo bili udaljeniji jedni od drugih, a možda ponajviše od sebe samih. Čovek oseća da postoji dublji smisao postojanja koji bi ga uzdigao iznad pukog zarađivanja i trošenja, a kao da ne uspeva da dopre do njega. U svetu gde stare paradigme više ne važe, postavlja se pitanje – gde postaviti orijentire?  Za početak, bilo bi dobro da pogledamo u sebe i naučimo nešto  o nesvesnom delu naše ličnosti, koji zna upravo ono što nam može pomoći.

Da bismo se upustili u pokušaj tumačenja snova treba unapred znati da ne postoji konačno i definitivno tačno protumačen san, jer je posredovan simboličkim jezikom, a simboli uvek sadrže dublje značenje od onog koje nam je poznato, tj. imaju i lični i arhetipski nivo. Simboli „nikada nisu besmisleni, ali su višesmisleni, a često i duboko protivrečni“, što ih čini nikada potpuno uhvatljivim i dokučivim.

Frojd i Jung

Tri velikana dubinske psihologije – Sigmund Frojd, Karl Gustav Jung i Leopold Sondi, koji su postavili temelje naučnog tumačenja snova, tvrdili su da se treba kloniti sanovnika i da se simbol sna ne može nikako odvojiti od pojedinca koji ga sanja.  Stoga je prva pretpostavka da snovi uvek imaju individualno značenje, a nikako univerzalno, kao što je, na primer, predstavljeno u sanovnicima i priručnicima za analizu snova.

Da bi se tumačenju snova pristupilo iz ugla dubinske psihologije, potrebno je poznavati i dubinske aspekte ličnosti, onako kako ih je Jung predstavio – Senku, Personu, Animu, Animusa (njihove nivoe) i Sopstvo, čije figure se pojavljuju u snu kao personifikacije crta snevačeve ličnosti.  Te figure možemo tumačiti na nivou subjekta (u prenesenom značenju), i na nivou objekta (bukvalno) – tj. kada znače ono što zaista i jesu u stvarnosti.

Harmonija

„Duhovno biti ili ne biti“

Za Junga je bavljenje nesvesnim značilo „duhovno biti ili ne biti“, a snove je smatrao osnovnom supstancom („prima materia“) svog života. Putem snova i zahvaljujući njima, Jung je došao do gotovo svih naučnih otkrića.

Zanimljivo je znati ponešto o svesnom i nesvesnom delu naše ličnosti, koji je još Šopenhauer nazivao „našim sanjajućim sveznanjem“:

  • budna svest se može upravljati, ali nesvesno nikada
  • budna svest, za razliku od nesvesnog, nikada ne vidi celinu
  • nesvesno zna više i bolje od svesnog
  • u nesvesnom postoji apriorno znanje, koje se ne može kauzalno objasniti
  • naš nesvesni psihički život se odvija i dok spavamo i kada smo budni
  • postoje tri sloja nesvesnog: individualno nesvesno (koje je otkrio Frojd), kolektivno nesvesno (Jung) i familijarno nesvesno (Sondi). Otuda jedan san može da potiče iz jednog, dva, ali i iz sva tri izvorišta nesvesnog.

Interesantno je, na primer, da se arhetipski snovi (oni posle kojih imamo osećaj numinoznosti, duhovne uzvišenosti, natprirodnog prisustva) javljaju u prelaznim fazama našeg života, u kriznim okolnostima, kada naše individualno nesvesno ne uspeva samo da razreši konfliktnu situaciju.

Kraljevski put u nesvesno

Frojd je prvi istakao da su snovi „kraljevski put u nesvesno“. Međutim, Frojd je jednostrano i isključivo tvrdio da sve potiče iz individalnog nesvesnog (i da je sve u snovima uglavnom seksualno), što se veoma razlikuje od tumačenja Karla Junga, koji je primetio promenu u psihologiji pojedinca prelaskom u drugu polovinu života.

Prema Jungu i Nastoviću, tumačenje snova i simbola zahteva inteligenciju, izraženu intuiciju i empatiju, odsustvo predubeđenja, emocionalnu inteligenciju („nadarenost srca“), maštovitost, taktičnost i td.

Snovi se ne mogu tumačiti bez poznavanja svesne situacije snevača, jer imaju svoje okidače u svakodnevici pojedinca. Takođe, mnogi snovi se ponavljaju ili javljaju u serijama, tj. nastavcima. Oni su naročito bitni, jer nam nesvesno time uporno pokazuje na šta treba da obratimo pažnju. Košmarni snovi su, iznenađujuće, dragoceni, jer ukazuju da u životu snevača postoji nešto što je veoma pogrešno i veoma bolno, a sa čim on nema snage i hrabrosti da se suoči.

 

Zapisujte svoje snove

Svaki čovek u proseku sanja svake noći oko 2 sata
Još nekoliko zanimljivosti o snovima. Svaki čovek u proseku sanja svake noći oko 2 sata. Snovi pored teksta, često imaju dramsku strukturu – uvod, zaplet, rasplet, kontekst… Zbog toga dr Nastović savetuje da svoje snove zapisujemo i vodimo dnevnik snova (nezapisani san veoma brzo izbledi nakon buđenja), sa što više detalja, ali bez ulepšavanja ili dodavanja. Takođe, nakon protumačenog sna, najbitnije je preduzimanje akcije, tj. sprovođenje određene promene radi uspostavljanja emocionalne ravnoteže svesnog i nesvesnog dela i dostizanja celovitosti, što je i cilj samog procesa individuacije. Jer „zdrave“ osobe su, prema Jungu, one koje nesvesni deo svoje ličnosti razumeju.

Pred kraj ću se ukratko osvrnuti na „težinu“ čitanja knjiga koje sam spomenula na početku. Jungova knjiga Čovek i njegovi simboli prilagođena je „običnom“ čitaocu, i nije bila namenjena kliničkom radu, pa je zato i dosta lakša za čitanje od Uvoda u dubinsku psihologiju dr Nastovića. Sve navedene knjige sadrže objašnjenja dubinskih aspekata ličnosti, te iz bilo koje od njih može mnogo toga da se nauči. Ipak, preporučila bih 127 protumačenih snova Ivana Nastovića kao najpitkiju za čitanje, a ujedno i najuzbudljiviju, jer sadrži empirijski deo koji je više nego interesantan u svojoj slikovitosti, onako kako samo snovi umeju da budu originalni, zadivljujući, poučni, a paradoksalni, kao i sam život.

Kao što sva velika otkrića i umetnička dela imaju izvorište u kolektivnom nesvesnom, kao što tvrde velikani dubinske psihologije, tako i snovi potiču iz tog čarobnog predela naše psihe do kog ne možemo neposredno doći. Možemo, međutim, ponešto naučiti o tom izveštaču nesvesnog, a samim tim i o skrivenim aspektima naše ličnosti. Jer snovi nam nikad ne saopštavaju ono što znamo o sebi i drugima, već samo ono što ne znamo.

5

Ana Todorović Radetić

Ana Todorović Radetić, vlasnica prevodilačke agencije Libra. Urednik prevodilačkog bloga Prevodioci.co.rs, diplomirani je filolog za engleski jezik i književnost. Poseduje višegodišnje iskustvo u radu na projektima prevođenja, edukaciji svih vrsta polaznika pri učenju engleskog jezika, kao i pedagoškom radu sa srednjoškolskom populacijom. Autor je mnogih mapa uma i brojnih tekstova iz domena jezika, obrazovanja, pozorišta i kulture uopšte. U korak sa trendovima i tendencijama, svoja stručna znanja osvežava, proširuje i usavršava pohađajući brojne seminare iz struke i srodnih oblasti. Živi i radi u Beogradu.

komentar

Klikni ovde da bi postavio komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporuka

Ovo vredi znati o ishrani

Naša podrška

Nastavimo zajedno samoobrazovanje!

Unesite email adresu za korisne porcije aktuelnog znanja!

Aktivni smo i na Fejsbuku!