Trend

Milenijalsi: Hoće li ih televizija preživeti?

par gleda televiziju

Ko danas proizvodi najviše visokokvalitetnog sadržaja? Koji medij je kralj kontenta u eri pametnih telefona, wi-fi signala i milenijalaca koji su odbacili sve tradicionalne forme ponašanja?

Televizijske kuće.

Nisu to šezdesete, nisu ni sedamdesete, nije to bilo u vreme pre nego što smo dobili naprednije uređaje. Sada je zlatno doba televizije.

Kako danas gledamo televiziju? U fotelji, sa porodicom na okupu, sa daljinskim upravljačem kod najstarijeg muškog člana porodice ili kod mater familias?

Traži se kvorum za zasedanje i traži se većinska odluka oko izbora kanala, a izbor nije baš tako dobar.

Na sreću, ne! Iako je ovo za mnoge idilično stanje, ono je sve manje realno.

Donedavno je televizor zaista bio blizu da zauzme ulogu ognjišta oko kojeg se uveče okuplja čitavo domaćinstvo i zajedno provodi večernje sate.

Danas deluje kao da je pitanje dana kada ćemo i najbolji televizor posmatrati kao što danas posmatramo video kasetu kad je nađemo na tavanu i zapitamo se  „kog đavola više čuvam ovo smeće“.

Međutim, biće da nije baš tako. Televizoru je vreme možda isteklo, ali televiziji nije.

lik gasi TV

Ovo je Zlatno doba televizije

Nisu to bile šezdesete kada je bio prestiž imati TV prijemnik, niti sedamdesete kada su se pojavili kolor televizori sa jednim kanalom kome se verovalo sve, od reči do reči. Paradoksalno je da smo mi baš danas u sred zlatnog doba televizije.

Jednostavno, TV kuće nikada nisu proizvodile više kvalitetnog sadržaja nego danas. Deluje čudno kada pogledamo domaću ponudu, ali je tako. To doba je počelo sa prvim TV serijalima koji su prikupili holivudske budžete i otkrili da je moguće kreirati sasvim drugačiji vid sadržaja koji se konzumira mnogo fleksibilnije, a njegovim autorima ostavlja mnogo više slobode. (Martin Skorseze, koji se vratio televizijskom programu sa serijom Carstvo poroka, istakao je da se upavo danas dešava ono o čemu su filmadžije sanjale početkom šezdesetih, kada su radili na tome da stvore filmsku formu prilagođenu televiziji koja će omogućiti više prostora za stvaranje likova i priča.)

Činjenica je da se nikada nije više novca okretalo u TV industriji i da se to dešava upravo u godinama kada se pojavilo tako mnogo novih medija i mogućnosti za komunikaciju.

Danas, kralj kontenta, onog kontenta koji okuplja najveću ciljnu grupu i ima najveći broj vernih konzumenata su upravo TV kuće. One proizvode vrhunkse serijske programe i otkupljuju prava na prenose sa najvećom gledanošću.

Možda ćemo za koju godinu Super Bowl gledati na Snapchatu ili Facebook Live Streamu, ali danas ga gledamo na TV-u.

Da li je digitalna revolucija uništila TV produkciju

Na prvi pogled, TV program su reklamni blokovi, Parovi, Farma i Veliki Brat, očajne domaće serije, reprize loših filmova, netalentovani voditelji u njihovim talk-show večerima i performansima. I dok je kod nas čak i takav TV program omiljen način provođenja slobodnog vremena za sve generacije, zlatno doba televizije dešava se u svetu baš u ovom trenutku.

Ispostaviće se da će i narednih godina TV prijemnik još uvek biti dominantna stavka enterijera u svakom domaćinstvu.

Ono što se promenilo i što će se naročito menjati u budućnosti jeste biznis model televizijske produkcije.

Danas, u doba novih medija, drastično se menja način na koji se konzumira sadržaj, kao i njegova definicija.

Danas ne čekamo da se završi Dnevnik kako bismo pogledali omiljenu seriju, ne odlažemo svoje obaveze zbog toga.

Sami određujemo šta ćemo i kada gledati, preko kog uređaja.

I danas imamo izbor kao nikada pre.

Kablovski program na udaru online sadržaja

Upravo u trenutku kad su kablovski kanali ostvarili idealnu meru slobode, popularnosti i nezavisnosti zahvaljujući čemu su i nastali kvalitetni sadžaji, pred njima se pojavila prava opasnost u vidu Live stream opcije i online kontenta koji potpuno zaobilazi tradicionalne načine distribuiranja sadržaja.

Netflix, TiVo, internet i mobilni uređaji generalno, pa i težnja društvenih mreža (onih najjačih) da postanu potpune medijske platforme, ponovo menjaju način na koji doživljavamo televizijske sadržaje. Štaviše, prete da ih učine potpuno izlišnim u budućem periodu.

Ovo se najbolje može sagledati na primeru produkcijskih kuća HBO i Netflix. Dok je HBO gradio status sinonima za novo zlatno doba televizije, izbacivši sadržaje sa budžetom, kvalitetom i prihodom na kakve televizija do tada nije mogla da računa,  pojavio se Netflix i potpuno drugačiji biznis model.

HBO je vrhunac dometa kablovskih kanala, najviše što se u tom smislu može postići. On je deo pametnih paketa koji podrazumevaju pristup sadržaju prema vlastitim potrebama, nezavisnost od termina emitovanja, kvalitet koji se distribuira ilegalno više od ijednog drugog (Game of Thrones).

Ipak, Netflix je ponudio nešto sasvim drugačije. Potpuno je zaobišao kablovske operatere.

Izašao je direktno na internet scenu, pravo online, i tu plasirao svoj sadržaj.

Usledio je odgovor HBO-a u vidu odluke da su svoj program učinili dostupnim nezavisno od kablovskih operatera, ugovorima sa kablovskim provajderima da učine HBO paket delom internet paketa, a ne paketa kablovskih kanala i eksluzivnim ugovorom sa Apple TV za emitovanje programa na ovoj platformi.

Nedugo zatim, stigle su najave da Apple pravi paket streaming TV kanala  koji uključuje ABC, CBS, FOX, FX, ESPN. Upravo u ovakvim solucijama treba i videti način opstanka kalovskih TV kanala u vremenima koja se ne menjaju u njihovu korist.

Nova pravila igre

društvene mrežeDok posmatramo milenijalce kao naročito bitnu skupinu u ovom trenutku i doživljavamo ih kao najrelevantnije markere vrednosti i budućnosti nekih trendova, to činimo s pravom u smislu da oni oslikavaju kako će izgledati budućnost.

Trenutno, oni su mnogo manja grupa nego što se čini; većina mladih u Srbiji ima identične navike kao i njihovi roditelji.

Koriste tehnologiju, ali retko idu dalje od Ju Tjuba i Fejsbuka. (Ulice su pune prodavaca kompilacija sa filmovima čija su ciljna grupa oni koji ne umeju da koriste torrente.)

Ali, kao slika budućnosti, oni se moraju uzeti u obzir.

A milenijalci ne sede pred televizorom iako konzumiraju TV sadržaje.

Nihove navike danas, postaće navike većine u budućnosti. I ta budućnost nije daleka.

Iako 80% onih koji imaju preko 30 godina TV sadržaje i dalje gleda isključivo preko TV prijemnika, nije potrebna smena generacija koja zahteva decenije da to promeni.

Dovoljno je da se desi „kritična masa“ koja će promeniti pravila igre. A najveće TV kuće uveliko se pripremaju za tu smenu.

Da televizija može i dalje biti relevanta u eri pametnih telefona najbolje svedoči veče provedeno na Twitteru.

Svaki relevantniji hešteg odnosi se na neki program koji se upravo emituje na TV kanalima.

Možda ne bi bilo dovoljno kul da pozovemo ekipu i zajedno gledamo emisiju Tanje Voktehovske, ali je zato sasvim u redu da sedimo sami pred televizorom i tvitujemo o svakoj impresiji koja nam prođe kroz glavu.

Jer, kako bismo inače našli zajedničku temu?

Ne potcenjujte snagu televizije

Prema podacima kojima se trenutno raspolaže, prihodi TV kuća će se uvećati za pet procenata samo u 2017. godini. Dakle, kralj sadržaja je samo naizgled ugrožen. I to je nešto što se ne sme zaboraviti ako se posmatra značaj marketinških kanala.

Međutim, način na koji se konzumira TV program se uveliko menja. Ako neka od TV kuća koja ne prihvata izazove digitalnog doba smatra da su novi kanali emitovanja izlišni, oslanjajući se na broj svojih tradicionalnih gledalaca, u velikoj je opasnosti. Netflix možda trenutno ima manje gledalaca od NBC-ja, ali trend rasta je ogroman.

Ljudi se možda još uvek vraćaju u udobni kauč postavljen preko puta TV-a nakon što se završi strimovanje njihovog omiljenog online programa, ali tog online programa je sve više. Čak i ako gledalac tvrdi da se nikada neće odreći svog TV prijemnika, to ništa ne znači. Oni koji su postigli najviše iuspeha u biznisu nisu pitali kupce šta žele, nego su to znali bolje od njih. I čini se da je online televizija upravo odgovor na takve želje.

A kada se TV produkcija, koja i dalje raspolaže najvećim kapitalom, u potpunosti prebaci u digitalni svet pametnih uređaja i inkorporira se na društvene mreže, jedna sasvim nova stvarnost advertajzinga, životnih navika, ali i optimizovanja sadržaja za pretraživače biće pred nama.

Dušan Stojanović

Dušan Stojanović je diplomirani filolog opšte književnosti i content writer sa višegodišnjim iskustvom. Profesionalizam, kreativnost i odgovornost su osobine koje je imao zadovoljstvo da razvije kroz saradnju sa nekim od najznačajnijih imena domaćeg web prostora. Autor je bloga Kultivišise.rs

Vaš komentar

Klikni ovde da bi postavio komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporuka

Ovo vredi znati o ishrani

Naša podrška

Nastavimo zajedno samoobrazovanje!

Unesite email adresu za korisne porcije aktuelnog znanja!

Aktivni smo i na Fejsbuku!