Lični razvoj

Mentalna aritmetika u školi Malac genijalac

Malac genijalac škola

“Učenje je najsjajnija i najzabavnija igra u životu. Sva deca veruju u to od rođenja pa sve dok ih mi ne uverimo da je učenje vrlo težak i neprijatan posao. Neka deca nikad to ne nauče, pa kroz život prolaze verujući da je učenje zabavno i da je ono jedina igra koju vredi igrati. Za takve ljude imamo poseban naziv. Nazivamo ih genijima.“ Glenn Doman

 

Malac gencijalacMora da ste ih videli u akciji ili ste makar čuli za njih – za Malce genijalce. Pomerajući prstiće u vazduhu oni neverovatnom brzinom izvode vrlo komplikovane računske operacije sa višecifrenim brojevima i kao iz topa vam daju tačan rezultat. Ova njihova zadivljujuća sposobnost zapravo je rezultat obuke i svakodnevnog uvežbavanja mentalne aritmetike.

Škola mentalne aritmetike ,,Malac genijalac“ bavi se obukom ove dece primenjujući program ,,Menar“. Ova obuka namenjena je deci od 4 do 12 godina. Zašto baš njima? Naučna istraživanja su pokazala da se ljudski mozak koristi u mnogo manjoj meri od potencijala koji ima svako od nas na rođenju. Ukoliko se taj potencijal ne razvije do 12. godine starosti, on nepovratno nestaje. Zbog toga je cilj ovog programa da se do tog uzrasta razviju obe hemisfere mozga, da se stvori što više veza u mozgu koje će spojiti spoljne nadražaje sa svim sličnim sadržajima u svim delovima mozga i tako oformi što više veza u samom mozgu koje će sutra biti od velike koristi.

Sama nastava jeste zasnovana na matematici, to jest na računskim operacijama. Međutim, ova obuka razvija i mnoge druge sposobnosti. Pre svega povećava pažnju, usredsređenost na određeni zadatak, jača memoriju i koncentraciju. Ovom prilikom se takođe unapređuje i maštovitost, verbalne sposobnosti i prostorna memorija.

Naučna istraživanja takođe pokazuju da ljudi koji poznaju mentalnu aritmetiku zadržavaju oštrinu svog uma čak i do 70. godine starosti.

,,Menar“ program mentalne aritmetike

,,Menar“ program mentalne aritmetike predviđa obuku u više faza.

Početna faza podrazumeva upotrebu samog abakusa, specijalne vrste računaljke sa kuglicama nanizanim na stubiće koji su podeljeni u gornji i donji nivo kuglica. U početku polaznici pomeraju kuglice predstavljajući na taj način određeni broj, tj. brojčanu vrednost, a ubrzo posle toga prelazi se na fazu u kojoj deca ne koriste abakus fizički, već ga zamišljaju, vizuelizuju ga, i pomeraju u vazduhu prstiće onako kako bi na abakusu pomerali kuglice.

Malac genijalac Vračarac
Malac genijalac Vračarac

Škola mentalne aritmetike Malac genijalac u svom radu koristi udžbenike autora Halita Šena od Uvoda u Abakus, preko Osnova Abakusa, a zatim Abakus 1-5 do knjige pod nazivom  Nivoi znanja  koja obuhvata vežbanja na različitim nivoima znanja. Prve dve knjige pružaju uputstva o korišćenju abakusa i zapisivanju brojeva, a zatim i sabiranju i oduzimanju sa abakusom ili bez njega. One se bave i odlikama različitih brojeva. Naime, postoje osnovni brojevi koji su predstavljeni na abakusu i oni drugi koji se od njih mogu izvesti. Na primer, broj 6 može biti predstavljen kao 5+1 ili kao 11-5. Naredni nivoi, Abakus 1-5, sadrže dodatna objašnjenja i vežbanja gde se uključuju i množenje i deljenje višecifrenih brojeva.

Naše laičko pitanje moglo bi biti kako tako mala deca mogu napamet da izvode tako komplikovane računske operacije. Oni zapravo ne posmatraju brojeve kao apstraktnu vrednost već je vezuju za fizičku, opipljivu, vidljivu stvar kao što su kuglice na abakusu. Zato ovaj program, osim što razvija izuzetne računske sposobnosti, takođe podstiče samopouzdanje i sigurnost u sebe.

Sve udžbenike autora Halita Šena je prevela na srpski jezik prevodilačka agencija Libra.

„Svako dete prilikom rođenja ima inteligenciju čiji je potencijal veći nego što je potencijal inteligencije koju je koristio Leonardo Da Vinči.“ Glenn Doman

Naše dve strane, ili hemisfere mozga su „akademski“ mozak (leva hemisfera) i „kreativni“ mozak (desna hemisfera). Oni prenose milione poruka između sebe, kao da vode „telefonski razgovor“. Glavna poenta je pojačati sinergiju ove dve hemisfere, a jedan od načina za to je korišćenjem asocijacija. Tako rad našeg mozga postaje 100 puta efektivniji!

U školi Malac genijalac koriste se asocijacije za pamćenje i time se mali polaznici uče veštinama vizualizacije i kreativnog razmišljanja, a sam proces učenja postaje zabavan i lak.

Deca računaju

Još par zanimljivosti o našem mozgu:

  • Naš mozak nije mnogo veći od malo većeg grejpfruta
  • Težak je oko 1500 grama
  • „Sve informacije koje ste naučili pre dve godine danas su zastarele. Neuro-nauka je u ekspanziji nalik na eksploziju.“ Džeri Janovski i Ronald Kotulak, neuropsiholozi, u knjizi U unutrašnjosti mozga
  • „Vaš se mozak sastoji od triliona moždanih ćelija. Svaka moždana ćelija je nalik na fenomenalno složenu malu hobotnicu. Svaka ima središte, ima mnogo grana, a svaka grana mnogo spojnih tačaka. Svaka od tih milijardi moždanih ćelija mnogo puta je snažnija i sofistiranija od većine današnjih računara. Svaka od tih milijardi ćelija spaja, obuhvata, stotine hiljada drugih ćelija. I one prenose informacije napred i nazad. Njih su nazivali čarobnim razbojem, najčudnije složenom, predivnom stvari koja postoji. A svaka osoba ima jedan takav razboj.“ (Toni Buzan, psiholog i stručnjak za pamćenje)
  • Vaš mozak može da uspostavi 15 puta više novih veza u sekundi nego što to mogu da ostvare svi svetski korisnici interneta u 3 dana. Niko ne koristi više od delića te zadivljujuće sposobnosti. (Revolucija u učenju)
  • U knjizi Zadivljujući mozak stanfordski univerzitetski profesor Robert Ornštajn kaže kako je moguć broj veza između neurona veći od broja atoma u svemiru.

Zanimljivosti o Mentalnoj aritmetici i abakusu

Neka opšta definicija mentalne artimetike je da je to „Operacija sabiranja i množenja brojeva u glavi, bez njihovog zapisivanja na papiru„. Razvijajući sopstveni mozak, deca povećavaju sopstveni intelekt i emocionalnu inteligenciju. Mentalni razvoj kod deteta se razvija kroz igru i zabavu, nikako silom.

U procesu učenja i razvoja sistema razmišljanja uz pomoć abakusa kod male dece važne su tri ključne stvari: računanje abakusom, mentalna aritmetika i didaktičke igre.

Abakus je prvi uređaj za računanje starih Rimljana, Grka i Egipćana. Poreklo reči je najverovatnije od latinske reči „abacus(čiji su koreni u grčkim rečima „abax“ ili „abakon“ u značenju „sto„ili „ploča„). Ova grčka reč najverovatnije vodi poreklo iz semitske reči „abq, što znači „pesak“. Abakus je jedna od mnogih uređaja za računanje i baratanje sa višecifrenim, velikim brojevima. Prisetimo se, Rimljani su koristili kamenčiće za brojanje, pa otud reč kalkulacija, kalkulator (calculus na latinskom znači kamenčić).

Abakus

Koja je razlika između računaljke i abakusa?

Treba razlikovati računaljke na kojima smo mi učili od abakusa. I abakus i računaljka su mehanička pomagala koja se koriste za brojanje. Oni nisu kalkulatori ili računari u smislu današnjeg značenja te reči.

Računaljka je ravan komad drveta, kamena ili metala sa urezanim žljebovima ili obojenim linijama po kojim se pomeraju kuglice, perle ili metalne pločice.

Abakus se sastoji od rama sa kuglicama od drveta ili kamenčićima koji su naslagani na štapiće ili žicu, ili se kuglice povlače po izrezbarenim otvorima. Kuglice ili kamenčići svojim položajem predstavljaju vrednost određenog broja. Rimljani su ih pravili od metala, a danas se prave od drveta i od plastike.

Najveća razlika je ta što osoba koja barata abakusom računa u glavi, a abakus koristi kao psihološku pomoć u praćenju zbira desetica, stotina, hiljada i ukupnog zbira.

Abakus omogućava i rešavanje malo komplikovanijih računskih operacija. Pored osnovnih računskih operacija (sabiranja, oduzimanja, množenja i deljenja) na njemu je moguće i korenovanje.

Kratak istorijat abakusa

Teško je zamisliti operaciju brojanja bez brojeva, ali, nekada pisani brojevi nisu postojali. Najraniji uređaj za brojanje bili su ljudska ruka i prsti koji su (očigledno) mogli brojati najviše 10 stvari. U nekim  tropskim kulturama koristili su se i prsti na nogama. Za brojanje većih količina (ono što je prevazilazilo ukupan broj prstiju na rukama i na nogama) u pomoć su priskočili: kamenčići, školjke i grančice…

Međutim za potrebe trgovine bilo je nužno smisliti neko pomagalo koje će moći da prebroji i izračuna veće vednosti. Trgovci su morali zapisivati i brojati (neki oblik inventara) robu koju su kupovali i prodavali. Izmišljani su razni uređaji i mehanizmi za brojanje koji bi pratili i održavali sistem trgovine. Abakus je jedna od tih tehnika, tj. uređaja kojom su izražavali velike brojeve. Kada je arapski sistem brojeva ušao u svakodnevnu upotrebu, abakus sistem se prilagodio korišćenju decimalnog sistema (jedinice, desetice, stotine). Jedno od takvih pomagala je bio abakus. Abakus je prosta i istorijski stara sprava za računanje. I danas se upotrebljava u mnogim krajevima sveta, u Rusiji i Kini na primer. Tokom stotina godina, abakus se transformisao u električni i mehanički kalkulator, džepni digitron, elektronski kalkulator. Sada već postoje i apstraktni prikazi digitrona (njihova simulacija) na pametnim telefonima.

Kineski abakus (Suan-Pan) je nastao 1200 p.n.e. Uređaj je bio od drveta sa metalnim ojačanjima.  Asteci su imali sličnu tehniku oko 1000 p.n.e napravljenu od zrna kukuruza provučenih kroz kanap koji je montiran na drvenom ramu. Postoje još i rimski, japanski, ruski tipovi abakusa i svi imaju manje-više istu tehniku korišćenja. Rimskim brojevima npr. nije bilo moguće vršiti složenije računske operacije, tako da je ruski abakus bio nešto izmenjena verzija u odnosu na ostale vrste abakusa.

Umesto zaključka 

„Svet u kome će živeti naša deca menja se četiri puta brže od naših škola“ kaže Dr Wilard Dagget

Možda je u tom svetu, gde su promene jedina stalna stvar, najvažnije naučiti kako se uči i kako se misli. Naučiti kako radi naš mozak, naše pamćenje, kako možemo da sačuvamo informacije, dozovemo ih, povežemo sa drugim pojmovima. Kako da učimo stalno i kroz ceo život. A da nam ne bude naporno.

Tekst napisale: Dragana Žigić, Valentina Branković i Ana Todorović-Radetić.

Fotografije su preuzete sa FB strane Malac genijalac Vračarac.

Oceni članak
  • Naša ocena:
5

Siže:

Neka opšta definicija mentalne artimetike je da je to „Operacija sabiranja i množenja brojeva u glavi, bez njihovog zapisivanja na papiru“. Razvijajući sopstveni mozak, deca povećavaju sopstveni intelekt i emocionalnu inteligenciju. Mentalni razvoj kod deteta se razvija kroz igru i zabavu, nikako silom.

Sending
User Review
4.43 (7 votes)

Ana Todorović Radetić

Ana Todorović Radetić, vlasnica prevodilačke agencije Libra. Urednik prevodilačkog bloga Prevodioci.co.rs, diplomirani je filolog za engleski jezik i književnost. Poseduje višegodišnje iskustvo u radu na projektima prevođenja, edukaciji svih vrsta polaznika pri učenju engleskog jezika, kao i pedagoškom radu sa srednjoškolskom populacijom. Autor je mnogih mapa uma i brojnih tekstova iz domena jezika, obrazovanja, pozorišta i kulture uopšte. U korak sa trendovima i tendencijama, svoja stručna znanja osvežava, proširuje i usavršava pohađajući brojne seminare iz struke i srodnih oblasti. Živi i radi u Beogradu.

komentar

Klikni ovde da bi postavio komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporuka

Ovo vredi znati o ishrani

Naša podrška

Nastavimo zajedno samoobrazovanje!

Unesite email adresu za korisne porcije aktuelnog znanja!

Aktivni smo i na Fejsbuku!