Kultura

Kratka istorija fotografije – kako su se nekada čuvale uspomene

Fotografija se može definisati na dva načina, kao umetnička disciplina i kao medij koji se dobija delovanjem svetlosti na površinu koja je osetljiva na nju. 

Fotografisanjem beležimo zanimljive momente, trenutke za pamćenje, a školovani fotografi bave se detaljima kao što su boje, linije, ekspozicija, uglovi i perspektive fotografisanja. 

Nekada su ljudi u svom domu posedovali svega nekoliko fotografija iz života, dok nam danas stoje na raspolaganju jedinstveni foto albumi u kojima čuvamo uspomene na originalan način i pravimo kolekcije slika, a zidove nam krase uramljene slike sa važnih životnih događaja. 

U narednim redovima predstavićemo vam kratku istoriju fotografije, te pomenuti sve značajnije datume, ali i ličnosti koje su zaslužne za postojanje fotografije kakvu danas poznajemo.

Kamera opskura – kako je sve počelo 

Ne možemo pisati o istoriji fotografije bez pomena optičkog aparata – kamere opskure, koji se još naziva i mračna komora ili tamna soba. Ovaj izum je nekoliko vekova intrigirao poznate filozofe, umetnike i naučnike koji su pokušavali da objasne raznovrsne svetlosne fenomene, a upravo mračna komora je osnova za sve današnje kamere. 

Može se reći da su Platon, a kasnije i Aristotel zagrebali suštinu i opisali pojavu sličnu onoj po čijem principu danas funkcioniše foto-aparat. Istorijski podaci o izumitelju kamere opskure nisu sasvim potvrđeni, te postoje raznovrsni podaci o mnogim značajnim ličnostima srednjeg veka i renesansnog perioda kojima se pridaju zasluge za ovo impozantno otkriće. 

Istaći ćemo da se pored različitih tvrdnji za izumitelja kamere opskure smatra arapski naučnik Alhazen (Ibn al Haitama). U renesansnom periodu, kameru opskuru koristili su mnogi naučnici, ali i slikari koji su upotrebljavali ovo pomagalo u kreranju umetničkih dela, posebno prilikom crtanja pejzaža i velelepnih gradskih trgova. 

Osnovni izgled kamere opskure je u vidu kutije (ili sobe) sa jednim otvorom na kraju, a unutrašnji zidovi obojeni su crnom bojom, te ne dopuštaju odraz svetlosti, tako da se svetlosni zraci koji uđu kroz rupicu projektuju na zadnji zid komore. 

Upravo istraživanjem i unapređivanjem principa kamere opskure nastala je prva fotografija. 

Razvoj fotografije tokom 19. i 20. veka 

Prva fotografija pejzaža naslata je davne 1826. godine. Verovali ili ne, bilo je potrebno 8 sati kako bi se mutna slika pojavila na papiru, a na njoj je prikazana kuća u malom selu na istoku Francuske. Autor ove fotografije je Žozef Nisefor Nijeps, hemičar amater. 

Izuzev Nijepsa, pomenućemo još dva pionira fotografije. Luj Mande Dager usavršio je Nijepsov način fotografisanja, a njegovo otkriće poznato pod nazivom dagerotipija predstavljeno je 19. avgusta 1839. godine pred francuskom Akademijom nauka. Ovaj dan obeležava se kao rođendan fotografije i proslavlja se u čitavom svetu. Luj Dager je takođe zaslužan za prvu fotografiju čoveka. 

Ne smemo izostaviti Vilijama Henrija Foksa Talbota, engleskog pronalazača koji je pomoću kamere opskure primenio drugačiji postupak kreiranja fotografije, te postavio osnove onoga što poznajemo kao negativ. 

Talbot je 1835. godine primenio postupak koji se naziva kalotipija ili talbotipija. U kameru opskuru postavio je papir prekriven srebrnim hloridom i načinio negativ od kojeg se može dobiti bezbroj pozitiva. 

Fotografija kao medij zaintrigirala je umetnike iz muzičkih i likovnih oblasti, ali i naučnike poput fizičara, hemičara, matematičara, što umnogome govori o njenom značaju i uticaju na čitavo čovečanstvo. 

Tadašnji naučnici bavili su se pitanjem kako da što duže održe fotografiju na papiru, bez bojazni da će izbledeti, a prva fotografija u boji nastala je 1861. godine, za čiji nastanak je zaslužan Džejms Klerk Maksvel.

Razvojem fotografije tokom godina, vreme ekspozicije se smanjuje i tehnike se menjaju i unapređuju. Pomenućemo još jednu značajnu godinu u istoriji ovog medija – 1888. Upravo to je godina kada je svetski poznata kompanija Kodak proizvela prvu kameru za široku upotrebu. 

Američka kompanija Kodak i belgijsko-nemačka kompanija Agfa će tokom 20. veka predstavljati lidere u ovoj oblasti, a prvi film u boji je predstavio upravo Kodak, tek 74 godine nakon nastanka prve fotografije u boji – 1935. godine.

Fotografija danas – kako je evoluirao svetlopis

Kraj dvadesetog veka doneo je jednu značajnu promenu u svetu fotografije – digitalnu fotografiju. Upravo taj događaj doprineo je masovnom razvoju fotografije kao medija, ali i grane umetnosti, te je veliki broj ljudi pronašao inspiraciju u kreiranju večnih uspomena ispred objektiva foto-aparata. 

Danas se na fotografijama može pronaći gotovo sve, od kućnih ljubimaca, preko slika hrane, pejzaža, znamenitosti u određenom gradu, pa do umetničkih portreta dece i odraslih. 

Retko ko će nakon fotografisanja koje traje nekoliko milisekundi pomisliti na to kako je nekada bilo potrebno stajati znatno duže ispred objektiva kako bi se načinio svetlopis. Ono što fotografiju čini toliko značajnom umetničkom disciplinom jeste njena istorija i neverovatan napredak kroz vekove. 

Alisa

Postoji ili evolucija ili devolucija. Stagnacija je devolucija.

Vaš komentar

Klikni ovde da bi postavio komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporuka

Ovo vredi znati o ishrani

Naša podrška

Nastavimo zajedno samoobrazovanje!

Unesite email adresu za korisne porcije aktuelnog znanja!

Aktivni smo i na Fejsbuku!