Trend

Intolerancija na hranu: simptomi, tegobe, lečenje

U novijoj istoriji medicine, često se pominje intolerancija na hranu, kao poremećaj koji izaziva razne zdravstvene tegobe.

Ovaj poremećaj se ranije obično prepoznavao u ranom detinjstvu, dok sada- imamo sve više slučajeva da se nepodnošenje određene vrste namirnica- pojavi, prepozna i leči tek u odraslom dobu.

Iako se radi o nepodnošenju hrane, u pozadini ove bolesti jesu imunološki procesi zbog kojih su simptomi često nevezani za digestivni trakt i podrazumevaju pojavu nedigestivnih tegoba i stanja.

Od tegoba često se čuje da je prisutna malaksalost, glavobolja, brzo zamaranje i bolovi u zglobovima, te usporen rast i razvoj ako se intolerancija javi u dečijem uzrastu. Primećeno je da je moguća i pojava neuroloških i  psihičkih poremećaja.

U laboratorijskim nalazima ili na drugim vrstama pregleda može se primetiti pojava osteopenije, anemije, ili pojava neke autoimune bolesti- bolest štitne žlezde, ili prisustvo povišenog nivoa holesterola u krvi. Moguće je da intoleranciju prate i neurološki, a teže komplikacije se dovode u vezu čak i sa pojavom malignih bolesti.

Koje su najčešće tegobe?

Kada postoje tegobe od strane digestivnog trakta- one su najčešće rezultat nastanka inflamatornog procesa na sluzokoži creva, a manifestuju se nadimanjem trbuha, bolovima u stomaku, pojačanim prisustvom gasova, gubitkom telesne težine, a stolica može biti prolivasta, i zabeleženo je da kod nekih ljudi postoji opstipacija.

Kako se dijagnostifikuje intolerancija na hranu?

Ako simptomatologija odgovara mogućoj pojavi intolerancije na hranu-  pristupa se postavljanju dijagnoze, u koju najčešće moraju da budu upućeni gastroenterolozi ili imunolozi. Neophodno je da se  najpre rade serološke laboratorijske analize krvi.

Ove analize usmerene su na traženje specifičnih antitela na određene enzime– konkretno u slučaju glutenske enteropatije- najspecifičnije je tražiti antitela na tkivnu transglutaminazu, ili antiendomizijalna antitela, kao i antiglijadinska antitela.   Kod jednog broja ljudi nailazimo i na tzv. seronegativne oblike bolesti – kada dobijamo negativne nalaze, iako bolest postoji.

Pored ovih specifičnih antitela koja koristimo u slučaju glutenske enteropatije, postoje i manje specifični testovi kojima se ispituje postojanje intolerancije na veliki broj namirnica. Nekim testovima se čak istovremeno može analizirati reakcija na 350 namirnica.

Obzirom da je napredak medicine svakodnevni, tako je i primećeno da ljudi koji imaju nepodnošenje određenih vrsta namirnica, dele i iste gene. Zato se i radi analiza koja se naziva HLA tipizacija, kojom se proverava prisustvo naslednih genskih elemenata, te se i na taj način dijagnoza može potvrditi.

Neki od najčešćih slučajeva

Do sada se najveća pažnja poklanja ljudima koji ne podnose gluten, koji je sastavni deo pšenice i koristi se kao dodatak mnogim jelima, konditorskim i suhomesnatim proizvodima…

Gluten

Često se srećemo i sa ljudima koji ne mogu da podnesu i svare laktozu, vrstu šećera koja se nalazi u  mleku i mlečnim proizvodima.  Osim glutena i laktoze, naš organizam može da upadne u stanje smanjene podnošljivosti i ostalih sastavnih delova hrane.

Prisustvo nekih infekcija, upotreba pojedinih lekova, konzervanasa, kao i  konzumiranje gaziranih napitaka ili alkohola, su česti uzroci promene sluzokože digestivnog trakta.

Sluzokožu možemo i da negujemo, baš kao što negujemo kožu.

Za zdravlje sluzokože digestivnog trakta, najzančajnija je naša tradicionalna izreka koja kaže da zdravlje na usta ulazi. Možda jedan od najbitnijih principa negovanja zdravlja sluzokože jeste korišćenje probiotskih bakterija. Ranije su se probiotici i koristili samo za regulisanje crevne flore, u kratkotrajnim periodima akutnih zdravstvenih problema.

Šta je posebno važno naglasiti?

Sada se probiotici preporučuju još u najranijem životnom uzrastu. Majčino mleko je jako bogato probioticima, i osnovno za popravljanje i održavanje funkcije imunog sistema. Probiotika ima u nekoj svežoj hrani i u fermentisanim proizvodima od mleka, kao i u zimnici koja se u našim krajevima tradicionalno koristi.

Jedan od načina da povećamo toleranciju na različite namirnie jeste da unosimo namirnice bogate probiotskim bakterijama.

Ono što je potrebno da znamo, to je da ove intolerancije, koje mogu da imaju blagu simptomatologiju, nisu nimalo blage i bezazlene bolesti, već mogu da dovedu do značajnih zdravstvenih problema i komplikacija, koje je teško lečiti.

Kad god imate neki zdravstveni problem koji dugo traje- obratite pažnju- možda se iza toga krije smanjena tolerancija nekih namirnica koje svakodnevno jedete.

Još detalja pogledajte na linku: specijalistički pregled intolerancije na hranu u Nišu.

Preporuka
  • Ocena:
Sending
User Review
4.25 (4 votes)

Aleksandra Bocokić

Aleksandra Bocokić je specijalista imunologije u privatnoj poliklinici Bocokić u Nišu.

komentar

Klikni ovde da bi postavio komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

  • Odličan tekst! Puno toga sam naučila. Sad ste me zainteresovali, moraću da odem i proverim da li sam i na šta intolerantna 🙂

Preporuka

Ovo vredi znati o ishrani

Naša podrška

Nastavimo zajedno samoobrazovanje!

Unesite email adresu za korisne porcije aktuelnog znanja!

Aktivni smo i na Fejsbuku!