Depresija je više od toga da se čovek oseća neraspoloženo i tužno ili da ima loš dan. U svakodnevnom govoru ljudi su skloni da svoje trenutno neraspoloženje opisuju kao depresiju, međutim ovaj pojam podrazumeva daleko kompleksnije stanje. Onda kada tuga, bezvoljnost i neraspoloženje obuzmu kompletnu osobu, njen doživljaj sveta i ljudi, kada ispune njeno unutrašnje biće i zagospodare mislima i postupcima, može se reći da ona boluje od depresije.
U tekstu koji je pred vama, pokušaćemo da predstavimo depresiju i “sve njene boje”. Govorićemo o simptomima kroz koje se depresija ispoljava, o tome kako utiče na život osobe i kako se boriti sa njom.
Šta je depresija?
Osećaj praznine, besmisla i tuge koji je sveprisutan i ometa svakodnevni život osobe koja pati od depresije je ozbiljno stanje koje treba lečiti. Depresija obuhvata mnoštvo simptoma, a odražava se na svaki deo čovekovog života i ozbiljno ometa njegovo fumkcionisanje.
Podaci Svetske zdravstvene organizacije ukazuju na to da je kod 5% svetske populacije prisutan neki od oblika depresije. SZO prepoznaje depresiju kao jedan od vodećih zdravstvenih problema koji značajno umanjuje radnu sposobnost i životnu funkcionalnost. Procene iz 2020. godine su da od ukupnog broja osoba koje su sebi okončale život, dve trećine njih borilo se sa depresijom.
Bez dileme se može konstatovati da je danas prisutna prava epidemija depresije. Dostupni podaci pokazuju da je našoj zemlji oko 250 000 obolelih, a pretpostavlja se da je taj broj veći, jer ima onih koji nikada ne potraže pomoć i ne leče se, pre svega zbog upornih i duboko ukorenjenih predrasuda o mentalnim bolestima u našem društvu.
Depresija se najčešće određuje kao psihijatrijski poremećaj koji se odnosi na dugotrajan pad raspoloženja, osećanje tuge i nezadovoljstva, osećanje krivice, niže vrednosti i besmislenosti. U depresiji dolazi do pada voljnih aktivnosti i inicijative.
Nered koji depresija pravi u sferi emocija, mišljenja, ponašanja i u voljnim aktivnostima osobu čini neefikasnom na poslu, a problem se javlja i u privatnom životu, u odnosima sa emotivnim partnerom, članovima porodice i prijateljima. Emocionalni slom koji je prisutan usled depresije, kao i druge prateće smetnje uzrokuju slabljenje fizičkog zdravlja, ali i psiholoških snaga osobe, te ona ulazi u rizik za nastanak brojnih psihosomatskih oboljenja i patoloških mentalnih stanja.
Imajući sve ovo u vidu, možemo reći da je depresija kompleksna bolest i da lečenju treba pristupiti ozbiljno.
Simptomi depresije
Depresija se ispoljava kroz čitavu paletu simptoma i promena u ponašanju, u emocijama, na kognitivnom planu i u sferi interpersonalnih odnosa. Psihološke smetnje bivaju često praćene i problemima sa fizičkim zdravljem. Pritom, važno je napomenuti da se ne ispoljavaju uvek svi simptomi istovremeno. Osoba koja pati od depresije može da ima sledeće smetnje:
- nesanica i narušen ritam spavanja i budnosti (pojačana potreba za snom, noćne more);
- pad živonog elana i inicijative, bezvoljnost, anhedonija, samosažaljenje;
- plačljivost, razdražljivost, svadljivost i slabija kontrola ispoljavanja emocija;
- smetnje sa pamćenjem i koncentracijom, snižena efikasnost u intelektualnim aktivnostima;
- osećanje krivice, pad samopouzdanja;
- pad energije i smanjenje seksualne želje;
- somatske smetnje koje nemaju fiziološko poreklo (uporne glavobolje, stomačne tegobe, vrtoglavice, hronični umor);
- socijalno povlačenje, česte misli o smrti i samoubistvu ili pokušaj suicida;
- promene u telesnoj težini, pojačan ili smanjeni apetit.
Ovo su samo neki od najčešćih simptoma depresije. Osim navedenih, postoje i brojne druge smetnje koje mogu da ukazuju na to da osoba pati od depresije.
Nekada su simptomi takvi da maskiraju depresiju, te ona biva prisutna godinama kod osobe, oštećuje njeno zdravlje i umanjuje kvalitet života, dok se pažnja lekara usmerava na tretman i lečenje fizičkog zdravlja.
Treba pomenuti i to da postoje grupe simptoma koje su češće kod muškarca sa depresijom, kao što su izbegavanje socijalnih kontakata i porodičnih okupljanja, rad bez pauze do iscrpljenosti, ispoljavanje kontrolisanog i uvredljivog ponašanja prema ljudima iz okruženja, zavisno ponašanje.
Razvojni put depresije
O uzrocima i mehanizmima nastanka depresije ne postoji jedinstveno mišljenje. Naučnici do danas nisu uspeli da u potpunosti objasne uzroke. Međutim, većina njih je saglasna da je depresija rezultat sadejstva genetskih, socijalnih, fizioloških i psiholoških činilaca.
Depresija može biti uzrokovana teškom fizičkom bolešću, gubitkom (drage osobe, posla), teškim životnim okolnostima i dr. Danas naučnici pojavu depresije dovode i u vezu sa sniženim delovanjem tzv. neurotransmitera u centralnom nervnom sistemu – serotonina, noradrenalina i dopamina, a koji prirodno imaju antidepreivno svojstvo. Konstantna izloženost stresu koja je praćena povećanim nivoom hormona stresa, a posebno kortizola, uzrokuje promene u samom mozgu, koje uz sadejstvo sa gore pomenutim faktorima vode u depresiju.
Oblici depresije koji se najčešće prisutni u današnjoj populaciji
Depresija je svrstana u poremećaje raspoloženja, u okviru kojih možemo razlikovatti više njenih oblika.
Klinička depresija (Major depressive disorder)
Ovaj oblik se dijagnostikuje onda kada osoba oseća tugu, bezvoljnost, neraspoloženje najmanje dve nedelje ili duže, ali uz ovu emocionalnu sliku stoje simptomi poput nesanice, smetnji sa apetitom i izrazitog gubitka interesovanja za aktivnosti, socijalnog povlačenja i nepostojanja snage za borbu protiv stresa. Ovo je čest i veoma težak poremećaj.
Perzistentni depresivni poremećaj (Persistent depressiv disorder)
Reč je o umanjenom obliku depresije koji traje najmanje dve godine. Izraženost depresivnih simptoma je manja nego što je to slučaj sa kliničkom depresijom. Ovaj tip depresije se u medicinskoj praksi naziva i distimija. Postavljanje dijagnoze podrazumeva prisustvo sledećih simptoma: poremećen apetit (prejedanje ili nejedenje), zamor i pad energije, pad koncentracije i teškoće u donošenju odluka, nesanica, osećanje beznadežnosti i sniženo samopouzdanje.
Predmenstrualni disforični poremećaj (PMDP)
Javlja se kod 10% žena u reproduktivnom dobu, nedelju dana pre pojave menstruacije, a sa simptomima poput osećaja tuge, bezvoljnosti, anksioznosti i razdražljivosti. Simptomi su toliko izraženi da mogu biti onesposobljavajući te žena ima problema u funkcionisanju u tom periodu. Nauka objašnjava da je ovaj tip depresije uzrokovan abnormalnom osetlljivošću na hormonske promene tokom menstrualnog ciklusa.
Postporođajna depresija PPD (postpartalna ili perinatalna depresija)
Ovaj oblik derpesije, poznat i kao bejbi bluz, se povezuje sa velikim hormonskim burama i promenama koje se događaju nakon rođenja deteta. Osim toga, iscrpljenost i nedostatak sna usled brige oko novorođenog deteta dodatno narušavaju psihološku ravnotežu te mlada majka može da se suoči sa postporođajnom depresijom.
Neki podaci govore da svaka četvrta porodilja ima iskustvo sa PPD. Kod mladih očeva moguća je pojava simptoma depresije koji se javljaju kao posledica nastajanja životnih promena koje idu sa dolaskom deteta, uz povećanu odgovornost i nužnost da odlažu svoje potrebe. PPD je tip depresije koji može biti intenzivan i ispoljava se kroz osećanje tuge, krivice, anksioznosti, iscrpljenosti i traje određeno vreme. Kod ove vrste depresije povećava se rizik od samopovređivanja usled često prisutnih misli o smrti.
Ostali oblici depresije
Sezonska depresija (sezonski afektivni poremećaj) je oblik depresije koji se kod osobe javlja u jesen i traje tokom zime, a simptomi nestaju tokom proleća i leta.
Atipična depresija je klinički depresivni poremećaj sa atipičnim karakteristika. Glavna razlika u odnosu na kliničku depresiju je prisustvo reaktivnosti, odnosno poboljšanje raspoloženja kao reakcija na pozitivne događaje.
Ko je u najvećem riziku i koji su najčešći okidači za depresiju?
Činioci koji povećavaju verovatnoću da će se depresija javiti kao reakcija na određene okolnosti su pre svega: nepovoljni životni događaji, razvod braka, smrt člana porodice, gubitak posla, gubitak stana. Ovo su neke od životnih okolnosti tokom kojih osoba doživljava osećanje tuge, žalosti, besmisla, razočarenja i gubitak perspektive i nade da će biti bolje.
Doživljaj akutnog stresa koji je prožet već navedenim osećanjima, uz nedostatak odgovarajućih strategija za suočavanje sa stresom, značajno povećava rizik za razvoj depresije.
Osim navedenog, među faktorima rizika za nastanak depresije su i:
- pol (žene dva puta češće obolevaju od depresije nego muškarci),
- član porodice oboleo od depresije,
- dugotrajna upotreba lekova poput kortikosteroida, nekih beta-blokatora i interferona,
- zloupotreba alkohol i psihoaktivnih supstanci,
- prisustvo neuro-degenerativnih bolesti, poput Alchajmerove ili Parkinsonove bolesti,
- prisustvo drugih psiholoških poremećaja,
- hronične bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih oboljenja, hronično-opstruktivne bolesti pluća, onkoloških oboljenja, invaliditeta,
- izostanak porodične i socijalne podrške.
Kako se nositi sa depresijom – prevencija i lečenje
Lečenje i tretman depresije počinje sa uspostavljanjem dijagnoze, pri čemu je sagledavanje problema prvi korak. Postupak postavljanja dijagnoze ne bi trebalo da traje dugo. Dijagnostika podrazumeva analizu simptoma, njihovo trajanje, intenzitet i kako se oni odražavaju na svakodnevno funkcionisanje osobe.
Depresija je jedan od najčešće lečenih mentalnih poremećaja (poremećaja raspoloženja), a većina pacijenata dobro odreaguje na terapiju. Najčešće se kombinuje psihoterapija sa lekovima. Osobama koje se bore protiv depresije se savetuje da provode što više vremena na otvorenom i da se bave fizičkom aktivnošću koja se pokazala kao odličan saveznik u borbi. Tehnike meditacije i minfulnessa su takođe blagotvorne za ponovno postepeno uspostavljanje duhovne i mentalne homeostaze.
Psihoterapija podrazumeva proces razgovora i uspostavljanja odnosa između psihoterapeuta i klijenta u cilju rasvetljavanja problema kroz identifikaciju nezdravih emocija, misli i ponašanja. Ona je veoma poželjan i siguran teren koji klijentu pruža mogućnost da se ravnopravno bori sa depresijom, da se osnaži, da poveća samopouzdanje i razvije nove strategije za reagovanje na stres.
Tokom psihoterapije klijent u sigurnom okruženju treba da uz podržavajući odnos psihoterapeuta uspostavi davno narušenu psihofizičku ravnotežu. Početak puta ka tom cilju je momenat suočavanja klijenta sa problemima koji su doveli do depresije i rešavanje kroz proces psihoterapije. Psihoterapija može pomoći kod lečenja depresije, poremećaja ponašanja, fobija, bipolarnog poremećaja, anksioznosti, bolesti zavisnosti i brojnih drugih stanja.
U okolnostima kada vam se čini da nemate snage da se nosite sa svakodnevnim zahtevima života i kada vaša vera u sebe i sopstvene sposobnosti bledi, odlazak na razgovor kod psihoterapeuta može da bude i dobar način prevencije i sprečavanje razvoja depresije. To je verovatno nešto najbolje što možete učiniti za sebe u momentima pada samopouzdanja, nesanice, paničnih napada koji se ponavljaju, doživljaja anksioznosti i sl. Kada potražite pomoć na vreme, već posle par susreta sa psihoterapeutom primetićete pozitivne promene.
Zato, ukoliko osećate da vam je pomoć potrebna, potražite je od psihoterapeuta u vašem gradu. Cene za usluge koje nudi psihoterapeut u Nišu trenutno se kreću od 3000 dinara po seansi, dok supervizijska sesija košta 4000 din. Sličan cenovnik je i za psihoterapeutske usluge u Beogradu, Novom Sadu i drugim većim gradovima.
Uz psihoterapiju se uglavnom koristi i medicinska terapija koju propisuje psihijatar, a koja bi trebala da ublaži fiziološke tegobe usled depresije, ali i da uspostavi ravnotežu u hemijskoj aktivnosti mozga.
Umesto zaključka
Verujemo da svaka osoba ima potencijal za promenu. U svakome od nas krije se potreba da budemo dobro, da se smejemo i radujemo, da radimo, da volimo, da se družimo, da rastemo duhom i da stičemo nova iskustva. Jednom rečju, svako od nas ima želju da živi.
Međutim, onda kada se depresija useli u naš život, sve navedeno polako bledi, život i življenje postaju teški i mučni, a ne mora tako biti. Odluka da se potraži pomoć nije nikada laka, ali je sigurno jedna od najboljih koje ste doneli u svom životu.
Izvor fotografija:
- https://pixabay.com/photos/mask-facade-sad-smile-face-3838903/
- https://pixabay.com/photos/man-depressed-sitting-on-the-floor-2734073/
- https://pixabay.com/photos/portrait-woman-sad-unhappy-lonely-5547086/
- https://pixabay.com/photos/woman-sad-portrait-crying-2048905/
- https://pixabay.com/photos/male-hands-thoughtful-pessimistic-4134307/
Vaš komentar