Psihologija

Burnout sindrom, zašto sagorevate i kako da zaustavite vatru?

Burnout sindrom jedan je od modernijih termina u organizacijskoj psihologiji. Ovaj sindrom podrazumeva stanje psihičke i emocionalne iscrpljenosti, koje dovodi do smanjene efikasnosti na poslu. Izgaranje (burnout) ili iscrpljenost se javlja zbog neusklađenosti ambicija, ideja, ciljeva i zadataka na poslu, preteranog rada i/ili loših međuljudskih odnosa, zbog čega je osoba postaje izložena hroničnom stresu.

Ovaj pojam, izgaranje na poslu, još je šezdesetih godina prošlog veka opisao njujorški psiholog i psihoanalitičar Herbert Freudenberger kao stanje mentalne i fizičke iscrpljenosti uzrokovane profesionalnim životom pojedinca. Dakle, ono što usko definiše granice ovog sindroma odnosi se na poslovnu sferu života koja dalje utiče na sve ostale.

U modernom svetu ovaj sindrom je sve poznatiji i zastupljeniji. Ipak, mnogi uzrok ovome vide samo u preteranoj količini posla. Burnout sindrom ne izaziva samo previše radnih sati i obaveza. Loši međuljudski odnosi, česti konflikti, nepažnja, demotivacija i neusklađenost ambicija sa opisom posla takođe mogu dovesti do izgaranja.

Faze burnout sindroma

Kako bismo sprečili nastanak i produbljivanje ovog sindroma kod sebe i drugih važno je da naučimo da ga prepoznamo, kako nastaje, koji simptomi ga karakerišu, koji tipovi ličnosti se nalaze u rizičnoj grupi i kako ga iskoreniti. Ovaj sindrom razvija se u prepoznatljivim fazama:

  1. Nastanak psiholoških i fizioloških rekacija-razdražljivost, napetost, nesanica, aksioznost, pojačano znojenje i slično.
  2. Čuvanje energije kao metod kompenzacija stresa-kašnjenje na posao, odlaganje zadataka, izolacija, odavanje porocima, cinizam i ogorčenost.
  3. Okolini vidljive značajne promene-hronična depresija, izbegavanje kontakta sa bližnjima i povremene suicidalne misli.

Simptomi koji karakterišu ovaj sindrom mogu se podeliti u 3 grupe:

  1. Emocionalni simptomi: gubitak motivacije, osećaj neuspeha i bespomoćnosti pesimistični i cinični stavovi, gubitak poverenja i samopoštovanja…
  2. Ponašajni simptomi: izoliranje od drugih, mehanizam odbrane projekcija, pad koncentracije…
  3. Fizički simptomi: učestali umor, pad imuniteta, učestale glavobolje, bolovi u leđima ili mišićima, promene u apetitu, poremećaji spavanja…

Istraživanja pokazuju da su ovom sindromu najizloženije visoko odgovorne osobe, sklone perfekcionizmu, niske frustracione tolerancije, sa izraženom potrebom za kontrolom. Pored toga često su kompetitivne i pesimističe.

Istraživanja su takođe uočila da ovom sindromu najčešće podležu osobe koje se bave pomagačkim profesijama koje zahtevaju brigu o drugima. U tom smislu najugroženiji su oni koji su zaposleni u zdravstvu-doktori, medicinske sestre i tehničari, psiholozi, socijalni radnici…

Prevencija sindroma izgaranja se najpre se kao što je već rečeno bazira na učenju prepoznavanja znakova i simptoma, a zatim na izbegavanju opsedanja poslom, radom na međuljudskim odnosima, usklađivanjem ambicija i opisa posla i jačanjem emocionalne pismenosti. Međutim ako pojedinac doživi krajnju fazu sagorelosti, poželjno je da se leči putem određenje psiho i/ili farmakoterapije.

stres
Stres

Upitnik sa 15 pitanja određivanje nivoa sindroma izgaranja

Psiholog Mišel Frojdenberg (Michael Freudenberg) napravio je upitnik sa 15 pitanja određivanje nivoa sindroma izgaranja. Svaki odgovor boduje se prema jačini osećaja od 1 do 5 bodova, gde 1 znači da se ispitanik skoro nikada tako oseća, a 5 da se skoro uviek tako osjeća.

  1. Zamarate li se lako i osećate li se iscrpljenima?
  2. Uzrujate li se kada vam neko kaže da u zadnje vreme ne izgledate dobro?
  3. Radite li sve više i više, a imate osećaj da niste ništa učinili?
  4. Jeste li zajedljivi i sve više razočarani sa svetom oko vas?
  5. Osećate li se žalosno, a ne znate zašto?
  6. Jeste li zaboravni, ne odete u dogovorenu posjetu ili često nešto izgubite?
  7. Jeste li mrzovoljni, brzo raspaljivi, očekujete li sve više od ljudi oko vas?
  8. Provodite li sve manje vremena s prijateljima I porodicom?
  9. Jeste li previše zauzeti za uobičajene potrebe (telefonski razgovor, pisanje pisma i slično)?
  10. Osećate li se uvek loše ili ste stalno bolesni?
  11. Osećate li se smeteno na kraju radnog dana?
  12. Imate li poteškoća u postizanju osećaja sreće i zadovoljstva?
  13. Jeste li nesposobni našaliti se na svoj račun?
  14. Opterećuje li vas seks i stvara više problema nego inače?
  15. Osećate li da imate vrlo malo toga reći ljudima?

Rezultat od 26 do 35 bodova je u području rizika. Kandidat za sindrom sagorevanja je onaj koji ima od 36 do 50 bodova. Od 51 do 65 bodova označava zahvaćenost sindromom izgaranja, a iznad 65 bodova označava stanje kompletne sagorelosti.

Preporuka
  • Ocena:
5
Sending
User Review
4.29 (14 votes)

Liza Piščević

Liza Piščević je master psiholog na Filozofskom Fakultetu, na katedri za psihologiju obrazovanja. Sertifikovani je trener asertivne komunikacije sa diplomama online kurseva Stanford Univerziteta.

Trenutno je zaposlena u Domu zdravlja Clinicanova kao psiholog u medicini rada i menadžer ljudskih resursa. Dve godine bila je saradnik u nastavi na Fakultetu za medije i komunikacije. Redovni je saradnik-psiholog u emisji Polarotor na KCN1 televiziji. Sarađuje sa UNICEF-om, DEAPS-om i UNDP-em na raznim projektima. Redovno piše za nekoliko psiholoških blogova.

komentar

Klikni ovde da bi postavio komentar

Оставите одговор на Ja Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporuka

Ovo vredi znati o ishrani

Naša podrška

Nastavimo zajedno samoobrazovanje!

Unesite email adresu za korisne porcije aktuelnog znanja!

Aktivni smo i na Fejsbuku!