Kultura

50 Bitef16 – Na leđima mahnitog bika

Bitef 2016 Lice Afrike

Druga konferencija za novinare povodom predstojećeg jubilarnog 50. Bitefa održana je u Skupštini grada 31.08. 2016. sa ciljem predstavljanja glavnog i pratećeg programa, prijatelja festivala i noviteta koji će biti prikazani na ovom festivalu međunarodnog društvenog značaja.

Na leđima mahnitog bika –moto ili podnaslov ovogodišnjeg Bitefa, dovoljno je slikovit i simboličan sam po sebi. Sumira uglavnom sva aktuelna dešavanja u svetu i kod nas, a kako kaže umetnički direktor Bitefa, Ivan Medenica,

„Poslednjih godina sa užasom svedočimo tome da je bik, koji u antičkom mitu nosi Evropu na svojim leđima – pomahnitao. Ne samo svojom krivicom, Evropa se ponovo deli, kopa rovove, podiže bodljikave žice. Srbija i Beograd su opet u sličnoj poziciji – u poziciji graničnog područja – samo što je ovog puta to granica između bogatog i osionog severa i siromašnog i nemoćnog juga, centra i periferije, društava koja se zatvaraju i štite svoje interese i onih koji su prolazna ruta za more očajnih i bespomoćnih ljudi, izbeglica s Bliskog Istoka i iz Afrike.“

Ovogodišnji Bitef će se baviti mnogim ozbiljnim temama i događajima koji se odvijaju oko nas i izazivaju lavinu emocija u nama – baš kao da smo na leđima razjarenog bika. I sam festival, već pola veka iskusno „jaše“ na tom istom biku, i pamti, kako kaže selektorka Bitefa, Anja Suša,

„SFRJ, Hladni rat, Nil Armstronga na Mesecu, samoupravni socijalizam, Jugoslovenske ratove, hiperinflaciju, embargo, tranziciju, liberalni kapitalizam, post-tranziciju, post-istoriju, post-post istoriju, i sada gleda ovo, što mnogi još nazivaju i ovim-što-nam-se-dešava.“

Ipak, Bitef je opstao i ostao simbol iskoraka u avangardu, rušenje tabua, ispitivanje „novih pozorišnih tendencija“.

To nije nimalo lako danas, u post-informatičkom društvu, kada se pozorištu i umetnosti uopšte sve češće pristupa eklektički. Teatar sam po sebi ne može opstati mimo vremena i društva u kome postoji. Ali je upravo teatar bio mesto gde su se odvijale prve promene ili nagoveštaji promena u tom istom društvu. A Bitef, svojim novim tendencijama ostaje prvi koji donosi promene u regionu, pa i šire.

Glavni program ovogodišnjeg Bitefa ima u najavi toliko toga zanimljivog – od libanskih, afričkih, kineskih, singapurskih i indonežanskih umetnika, pa do video instalacija, performansa, savremenog plesa, konceptualnih projekata… I to je ono što očekujemo da Bitef donese u Srbiju – novine u teatru, različitost forme, otvaranje aktuelnih kontroverzi, nove vizuelne koncepte i još mnogo toga.

Glavni program Bitefa se može pogledati ovde: http://festival.bitef.rs/50bitef16/

Bitef 2016 program (repertoar)

Ono o čemu je detaljnije bilo reči na konferenciji za novinare je prateći program Bitef-a. Veliki događaj za Bitef ove godine je, svakako, 28. kongres Međunarodne asocijacije pozorišnih kritičara, a jedna od zanimljivosti je da se nagrada Talija dodeljuje upravo na ovom kongresu. I još interesantnija činjenica – u Beograd će stići oko 100 pozorišnih kritičara, delegata, najuglednijih teatrologa iz celog sveta, ili tačnije 40 država.

U kratkom periodu u kom će boraviti u Beogradu, imaće prilike da u okviru Showcase-a pogledaju neke od predstava sa repertoara beogradskih pozorišta – tačnije predstave u JDP-u (Nora!, Elfride Jelinek) , Atelje-u 212 (Pijani, Ivan Viripajev), u pozorištu Boško Buha (Čarobnjak iz Oza, Milena Depolo, po motivima F.L. Bauma), Malom pozorištu „Duško Radović“ (Naglavačke, Koncept i koreografija: Dalija Aćin Thelander i Karen Levi) i Bitef Teatru (Priča o vojniku, Koreografija: Gaj Vajcman i Roni Haver).

Dve dečije predstave u okviru Showcase-a imaju za cilj da pozorišnu kritiku povedu i u tom smeru, što je više standard u svetu, nego kod nas. Inače, ljubitelji međunarodne kritike mogu da čitaju internet časopis koji se objavljuje dvaput godišnje na ovom linku, http://www.critical-stages.org/

Takođe, četiri izložbe u okviru pratećeg programa pod nazivom „Nebo nad Bitefom“ biće otvorene u danu prologa, 24. septembra – najpre u zgradi RTS-a (snimci iz izuzetno bogate arhive RTS-a u kojoj je sačuvana čitava istorija Bitefa), zatim u Ateljeu 212 (o nastanku Bitefa), New Moment-u (gde će biti prestavljena istorija Bitef plakata) i Bitef Teatru, (gde posetioce očekuju spektakularne instalacije pod nazivom „Bitef u Bitefu“), a vrlo brzo nakon toga počinje i prva predstava Kantor Downtown upravo na tom mestu. Ove četiri izložbe predstavljaju na neki način „autentičan enciklopedijski zapis“ i kao multimedijalne postavke jesu jedan aspekt Bitefa svakako vredan pažnje. Pogotovo ove godine kada festival slavi svoj pedeseti rođendan.

Predstavnici već tradicionalnih partnera i prijatelja Bitefa – Dr Matthias Müller-Wieferig sa nemačkog instituta Goethe, kao i Žan-Batist Kizen sa francuskog instituta, obratili su se novinarima na konferenciji, govoreći o značaju predstava koje donosi Bitef u međunarodnom smislu, šireći svest o problemima koji postoje u okviru jedne nacije ili šire, kao i hrabrosti da se odaberu upravo ovakve teme. Bitef je u tom smislu i dalje „laboratorija“ dramske forme.

Šta još spada u prateći program Bitef-a? Još dva noviteta- Bitef amfiteatar i Bitef biblioteka, a već tradicionalno i još nekoliko festivala u festivalu – Bitef na filmu, Bitef polifonija, Radionica You are talking to me i još mnogo toga.

Bilo bi dobro navesti I članove ovogodišnjeg međunarodnog žirija 50Bitef16:

YUN-CHEOL KIM (predsednik žirija, umetnički direktor korejske National Theatre Company od 2014. godine),
― ALEKSANDRA JOVIĆEVIĆ (redovni profesor na odseku za Istoriju umetnosti i spektakla (Dipartimento di storia dell’arte e spettacolo) na univerzitetu La Sapienza u Rimu, koordinator doktorskih studija na istom odseku i gostujući profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu),
FEMI OSOFISAN (Zaslužni penzionisani profesor pozorišnih umetnosti Univerziteta u Ibadanu i Istaknuti professor na Kwara državnom univerzitetu, Malete, Ilorin, Nigerija),
ALEKSANDAR DENIĆ (scenograf, autor je velikog broja pozorišnih i filmskih scenografija i izložbi u zemlji i inostranstvu) i
THOMAS IRMER (Predavao je, i predaje, dramu i pozorišne studije na univerzitetima u Lajpcigu, Bafalu, Berlinu, Njujorku i Osnabriku).

Za kraj, dala bih sebi slobodu da iznesem dva lična utiska.

Prvi je da je ove godine i glavni i prateći program festivala izuzetno, izuzetno bogat i ima mnogo toga da ponudi našoj i stranoj publici, možda više nego prethodnih par godina. Drugi utisak je sentimentalne prirode, a to je da i dalje fali i nedostaje svima nama dobro poznato i prijatno lice dragog nam Jovana Ćirilova. Pa ipak, sama činjenica da se oseća njegovo odsustvo, govori koliko je, ustvari, prisutan i utkan u srce i dušu Bitefa.

Fotografije su preuzete sa diska koji je podeljen na konferenciji za štampu.

Oceni članak
5
Sending
User Review
5 (1 vote)

Ana Todorović Radetić

Ana Todorović Radetić, vlasnica prevodilačke agencije Libra. Urednik prevodilačkog bloga Prevodioci.co.rs, diplomirani je filolog za engleski jezik i književnost. Poseduje višegodišnje iskustvo u radu na projektima prevođenja, edukaciji svih vrsta polaznika pri učenju engleskog jezika, kao i pedagoškom radu sa srednjoškolskom populacijom. Autor je mnogih mapa uma i brojnih tekstova iz domena jezika, obrazovanja, pozorišta i kulture uopšte. U korak sa trendovima i tendencijama, svoja stručna znanja osvežava, proširuje i usavršava pohađajući brojne seminare iz struke i srodnih oblasti. Živi i radi u Beogradu.

Vaš komentar

Klikni ovde da bi postavio komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporuka

Ovo vredi znati o ishrani

Naša podrška

Nastavimo zajedno samoobrazovanje!

Unesite email adresu za korisne porcije aktuelnog znanja!

Aktivni smo i na Fejsbuku!