Nauka

Šta je Big Data?

Ako je znanje moć, podaci su bogatstvo, i to neprocenjivo. Najveće marketinške  imperije 21. veka, Google i Facebook, imale su zajednički resurs koji im je dao moć kojom raspolažu, podatke. I to mnogo podataka. Magična reč je Big Data.

Ovo je doba prezasićenosti podacima

Problem sakupljanja, organizovanja i analize podataka je otvorena tema. Dok je posao usmeren na malu ciljnu grupu i nema mnogo konkurencije, stvari su prilično jasne. Kako ambicije rastu i javlja se konkurencija sa kojom se treba boriti, posedovanje pravih podataka i izvođenje najboljih zaključaka iz njih nametnuo se kao prioritet od kojeg zavisi uspeh u budućnosti i ostvarenje ciljeva.

Sa pojavom računara, u informatičkom dobu, otvorile su se neograničene mogućnosti da se plan razvoja zasniva na proverenim podacima i te mogućnosti su se obilato koistile. Međutim, Big Data je ipak termin novijeg doba i nastaje u trenutku kada je postalo moguće raspolaganje sa ogromnim količinama podataka. Zadatak je postao teži, ali su i rezultati, u teoriji, mogli biti daleko bolji.

Šta tačno podrazumevamo pod Big Data?

Big Data ne predstavlja jedinstvenu tehnologiju već kombinaciju tehnologija, starih i novih, koje omogućavaju obradu ogromne količine podataka koja nije moguća konvencionalnim analizama, već brzinom koja je dovoljna da rezultati budu primenjivi u realnom vremenu, dok su sami podaci i dalje relevantni.

Prva bitna odrednica Big Data jeste količina podataka. Priliv podataka postao je višestruko veći ulaskom u internetsko doba, doba pretraživača i društvenih mreža. Sami korisnici interneta ostavljaju za sobom dragocene podatke svakom akcijom koju obave na internetu.

Ali, ta količina podataka bila bi neupotrebljiva bez istovremenog razvoja većih skladišnih kapaciteta, skalabilne procesorske snage i sofisticiranih softvera za obradu tih podataka, koja se odigrala istovremeno sa pojavom i razvojem najvećih pretraživača i društvenih mreža.

Tako je ono što danas podrazumevamo pod Big Data postalo moguće.

Druga bitna stvar je brzina obrade podataka. Ovo je najveći izazov i za vodeće svetske kompanije, jer od brzine obrade podataka zavisi i vrednost zaključaka koji se izvode na osnovu njih. Takođe, bitno je spomenuti i problem promenljivosti u protoku podataka koji se javlja pri bitnim promenama u svetu interneta, kao što je pojava novih socijalnih mreža, čime se podaci često dupliraju i njihova obrada postaje još veći izazov.

Sve ove stvari su od ključne važnosti za savremeno poslovanje. Zato je i jasno zašto se o profesijama vezanim za Big Data govori kao o profesijama budućnosti.

Ogroman protok podataka u svakoj sekundi

Facebook, Twitter, online kupovina, geolokacija, pol, godište, pretraga na Google-u… U svakoj sekundi baze podataka pune se novim informacijama. Dakle, te informacije nije teško sakupiti, problem je smestiti ih, i, još veći, struktuirati/analizirati ih.

Donedavno, gotovo svi podaci kojima se raspolagalo bili su nestruktuirani podaci jer nije postojao drugi način njihove obrade osim ručne obrade od strane samog čoveka.

Danas, imamo sve uslove da se podaci struktuiraju i tako sami po sebi budu mnogo veća vrednost. To su: brzi procesori, mogućnost skladištenja, cloud tehnologije, nove tehnologije namenjene isključivo obradi velikih podataka,

Da ponovimo, podaci nisu svrha sami sebi, oni imaju vrednost tek kada se pomoću njih dođe do korisnih zaključaka na osnovu kojih se preduzimaju pravi potezi.

Ovo nema vrednost samo u komercijalnoj industriji nego i u zdravstvu, očuvanju životne sredine, rešavanju socijalih problema, meteorologiji, astronomiji, opštem unapređenju kvaliteta života na zemlji. Problem performansi sve je izraženiji i kod sistema za video nadzor, kad iz bezbednosnih razloga se analiziraju ogromne količine podataka skupljenih kroz mnoge ip kamere raspoređene tako da snimaju iz svih važnih uglova trgove, aerodrome, železničke stanice…

Big Data i marketing

Za ljude u marketingu Big Data predstavlja ostvarenje decenijskog sna. Od trenutka kada je prvi industrijalista ili vlasnik seoskog dućana poželeo da ljudi kupe proizvode baš od njega pre od bilo koga drugog, počeo je razmišljati o tome kako da dopre do kupaca. Da bi u tome uspeo, morao ih je upoznati. Informacije su postale bogatstvo.

Sada, iako marketeri i dalje sanjaju o savršeno preciznim podacima i znaju da bi onaj koji bi prvi došao do njih izbio na vrh preko noći, podataka ima na pretek. Sa njima dolaze i izazovi. Okean podataka treba obraditi i prilagoditi svojim ciljevima, a to je izazov na koji se ipak ne odgovara tako lako.

Informatičke imperije kakve su Google i Facebook svoju moć duguju upravo činjenici da o svakom stanovniku planete znaju više nego što je ikada iko mogao da zna.

To se može najbolje videti u aktuelnoj ekspanziji digitalng marketinga. Ne možete za svoj preskupi i luksuzni proizvod izabrati savršeno mesto za bilbord gde će vaš ROI (povraćaj uloženog, Return on Investment) biti optimizovan, ali možete izvršiti gotovo savršeno targetovanje u digitalnom svetu.

To danas vidimo prilikom svakog klika na internetu. Bilo da se nalazimo na IT forumu ili pretražujemo sajt o opremi za ribolov, retargetuju nas isti AdSense oglasi. Reklame na Facebooku kao da čitaju naše misli i nude nam baš one proizvode koji nam trenutno trebaju. Ako to i nije tako, znak je samo da neko ne radi svoj posao kako valja.

Big Data je stvorila sve uslove da se ulaganja u oglašavanje i plasiranje proizvode čine sa hirurškom preciznošću, sa A/B testiranim porukama oštrim i jakim kao hirurški čelik. Sve to se dešava zahvaljujući podacima koje ostavljamo svuda za sobom i koju su brižljivo prikupljeni, sačuvani i obrađeni od strane onih kojima su ti podaci od suštinskog značaja. Ako tražite izlaz iz te situacije, morate se potpuno lišiti prisustva u online svetu, zauvek.

Poznata je anagdota u kojoj je otac maloletne ćerkice tužio kompaniju koja je stalno promovisala opremu za bebe njegovoj ćerki, a tokom sudskog procesa ispostavilo se da je devojčica u stvari trudna. Ova činjenica je implicirala javno izvinjenje oca marketinškoj kompaniji. Suština je da podaci u registrima pravih algoritama prepoznaju naše strogo čuvane tajna koje i nama samima mogu biti nepoznanica.

„Big Data“ i „Internet of Things“

Oba pojma su novijeg datuma, a ono što se nameće kao pitanje jeste: jesu li Big Data i Internet of Thing samo povezane pojave ili su zapravo dve strane istog novčića?

Iz kojeg god ugla posmatrali fenomen Big Data i koje god prideve mu dodali, kod Big Data reč je uvek, upravo, o podacima. Sa druge strane, Internet of Things je novi stupanj tehnološkog razvoja koji je određen podacima, uređajima i povezanošću.

Uskoro će Internet of Things povezati sve i svakoga u vrlo kompaktnu mrežu iz koje neće biti mogućnosti izlaza. Kakve to veze ima sa fenomenom Big Data. Kris Kuran, glavni tehnolog PwC-a kaže:

„Većina podataka o kojima razmišljamo posmatrajući stvari iz poslovnog ugla je šablonska, transakciona, poziv iz Call centra, web transakcija, odštampan dokument, citat ili samo deo podataka o nekom proizvodu. Ali Internet of Things će stvoriti tokove podataka. Jedna od analognih pojava ovoj je način na koji društvene mreže stvaraju tokove podataka. I sada zamislite senzor koji se nalazi na vratima nekog magacina. Svaki put kada se vrata otvore senzor beleži to otvaranje, doba dana, dan u nedelji. Možda beleži i neke druge podatke o ambijentu: temperaturu u prostoru, koliko dugo su vrata ostala otvorena i tako dalje. To su mali komadići informacija koje se zabeleže svaki put kada se vrata otvore. A vrata se otvore mnogo puta tokom dana, nedelje, meseca, godine i tako se stvaraju tokovi podataka. Nije stvar u tome da su pojedini podaci naročito interesantni, već su to trendovi, šabloni i stvari za kojima tragamo u podacima koji predstavljaju ono što tražimo.“

Internet of Things će uslovno osvestiti Big Data. Osluškujući te podatke, tražeći smisao u njima oslanjajući se na dobijene rezultate, biće dragoceno za poslovanje budućnosti, a velike promene u stvarnosti koje će do toga dovesti dešavaju se upravo sada.

Zamislite efikasnost u nekoj kampanji kada tim vrhunskih kreativaca brainstormingom optimizuje Big Data i Internet of Thing.

Nova mapa traženih zanimanja

Velike baze podataka otvorile su vrata za pojavu novih zanimanja, ali i nestanak već postojećih. Neke profesije već su prihvatile nastale promene, kao recimo Data novinarstvo, a neke veštine će možda postati izlišne, kao što je tradicionalna obrada podataka u Excelu (jedna od definicija Big Data upravo kaže da su to podaci koji ne mogu da stanu u Excel).

Kako stvari trenutno stoje, a naročito kako se predviđa, profesionalci za obradu velikih podataka biće deficitni u budućnosti i taj nedostatak meriće se u desetinama hiljada stručnjaka koji će u skladu sa potražnjom biti i plaćeni. Naravno, osim programerima, vrata se otvaraju i ekspertima u svim oblastima koje mogu pronaći svoj način da se prilagode Big Data revoluciji u načinu na koji sagledavamo svet.

Sve ovo dovešće do revolucije u samoj informatici. Informatika iz klasične obrade tehnološki prelazi na kvantno procesiranje. Ali o kvantnim računarima i kvantnoj informatici u nekom od narednih članaka.

Dušan Stojanović

Dušan Stojanović je diplomirani filolog opšte književnosti i content writer sa višegodišnjim iskustvom. Profesionalizam, kreativnost i odgovornost su osobine koje je imao zadovoljstvo da razvije kroz saradnju sa nekim od najznačajnijih imena domaćeg web prostora. Autor je bloga Kultivišise.rs

Vaš komentar

Klikni ovde da bi postavio komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Preporuka

Ovo vredi znati o ishrani

Naša podrška

Nastavimo zajedno samoobrazovanje!

Unesite email adresu za korisne porcije aktuelnog znanja!

Aktivni smo i na Fejsbuku!